Ivan Mikolji - Intervju

Gospodine Mikolji, dobrodošli na Akvarij.NET,
Hvala Vama što ste me ugostili na vašim stranicama.


Rođeni ste u Caracasu, u Venezueli 1972. godine. Možete li nam reći nešto više o svojem djetinjstvu, kakav je bio mladi Ivan, što je želio biti kada odraste?
Jasno se sjećam da me je majka svako jutro vozila u Caracas u školu. Promet je bio očajno spor, auto do auta. Tada sam imao 5 - 6 godina i svaki dan smo se vozili preko mostova, prelazeći puno malih potoka. Jasno se sjećam da sam ih promatrao sa puno zanimanja i uvijek sam želio izaći iz auta te se spustiti do njih da vidim koje sve životinje žive u njima. Izgledale su mistično kao da imaju puno tajni, a ja sam ih doživljavao magičnim stvorenjima.Kao dijete nikada nisam znao , a niti sam razmišljao što ću biti kada odrastem, ali nikada nisam htio biti u učionici. Uvijek sam htio biti vani, penjati se po drveću, planinariti ili tražiti kristale kvarca u planinama ili iza škole. Nikada nisam mogao na miru sjesti i napraviti domaću zadaću, ali zato sam mogao provesti sate gledajući u akvarij i čistiti ga. Od kad pamtim, mi smo uvijek doma imali akvarij.

Opširnije...

Adam Votava - Intervju

Krenimo najprije s pitanjima u kojima ćemo otkriti tko je zapravo Adam Votava.

1.   Molimo da nam se predstavite u nekoliko rečenica.
Lijep pozdrav svima! Ukratko, moje ime je Adam Votava, imam 27 godina i živim u srcu Europe, u Pragu. Vlasnik sam Aquascape.cz, gdje smo fokusirani na aquascaping, prirodne akvarije i  marku AV Goods. Akvaristika je moj cijeli život.

Opširnije...

Razgovor sa Julianom Sprungom

alt

 
1988. diplomirao sam zoologiju na Sveučilištu u Floridi. Godinu dana ranije razmišljao sam o tome što želim raditi nakon diplome i kontaktirao sam Smithsonianov Institut u vezi Laboratorija morskih sustava, gdje je Walter Adey uspostavio ekosustave živućeg koraljnog grebena i zaljeva Chesapeake. Posjetio sam Nacionalni muzej povijesti prirode u Washingtonu gdje su ovi ekosustavi smješteni. Tamo sam upoznao Jill Johnson koja me upoznala s opisom posla i obavijestila me da posla za mene nema, čak niti volonterskog. Napomenula mi je da jedan nadareni akvarist osniva tvrtku nedaleko Washingtona i traži biologa. Dala mi je njegove kontaktne podatke i tako sam upoznao Johna Burlesona koji nije neko zvučno ime, no bio je vrlo važna osoba u razvijanju hobističke morske akvaristike ranih 80-ih u SAD-u. John je osnovao tvrtku Sea Kleer Reefs koja bila glavni distributor Philipsovih aktiničkih rasvjetnih tijela, Tunzeovih proteinskih skimera, pumpi i dodataka, te Dupla opreme. Kao dodatak ovim ključnim proizvodima tvrtka je prozvodila vlastite akrilne "wet-dry filtere" i preljeve.  Moj prvi posjet Johnovoj kući bio je nadahnjujuć. Posjedovao je morski akvarij od 680 litara osvijetljen sa šest VHO neonki po 140 W koji je do današnjeg dana ostao jedan od naljepših akvarija koje sam ikada vidio. Mnogi su akvaristi hodočastili ovom akvariju kao što danas primjerice odlazimo vidjeti velike posebne akvarije diljem svijeta. Radio sam kao član osoblja, biolog,  u See Kleer Reefu koji je uskoro postao JP Burleson Inc. U Reef Notesu, kolumni časopisa FAMA, napisao sam da "wet-dry filteri" nisu samo nepotrebni nego čak i štetni koraljima, što nije najbolje prošlo. Ta mi je istina priskrbila puno prepreka unutar akvrističke industrije a nije mi zaradila ni bodove na poslu. U godini i pol koliko sam tamo radio sklopio sam mnogo dugogodišnjih prijateljstava unutar industrije, i privukao mnogo sljedbenika svojom kolumnom Reef Notes. Također sam počeo i predavati i upoznao i Charlesa Delbeeka s kojim kasnije pišem seriju knjiga "The Reef Aquarium". Kratko sam radio u trgovini za kućne ljubimce u Marylandu prije preseljenja nazad u moj rodni Miami Beach u prosincu 1990.
 
Tada sam već nekoliko godina pisao mjesečnu kolumnu Reef Notes za FAMA-u no takav urednički posao, makar ispunjavajuć, naravno nije bio dovoljan za plaćanje računa. Radio sam ispunjavajućih pola smjene u eksperimentalnoj uzgajivačnici riba pri Sveučištu u Miamiju uz  posao održavanja akvarija za tvrtku koja se bavi održavanjem akvarija u Miamiju. Tamo sam upoznao Dannyja Ramireza koji se želio upoznati sa mnom kako bismo mogli raspraviti o video projektu kojeg je želio proizvesti za akvarističku industriju. Nadao se mojoj zainteresiranosti za pisanje i čitanje teksta pa tako nastaju i Two Little Fishies. Naš prvi prozvod bio je video naslova “An Introduction to the Hobby of Reefkeeping” (“Uvod u hobi morske akvaristike”). Pogodili smo pravo vrijeme. Možete li zamisliti da danas prodajete video po maloprodajnoj cijeni od 75 dolara? Radili smo to nekoliko godina. U kratkom vremenu proširili smo se i na prodavanje knjiga Petera Wilkensa, zatim akvarističkih proizvoda i još koječega. Danny Ramirez i ja smo tijekom nekoliko godina tvrtku pretvorili u izdavačku kuću i tvornicu. Mi (Two Little Fishies) doista radimo i produkciju i izdavanje vlastitih knjiga, i mi zaista proizvodimo vlastite proizvode pod vlastitom kućom. Neki proizvodi od lijevane plastike koje prodajemo sastavljamo u Kini i Australiji, ali ostatak proizvodimo u Miamiju u Two Little Fishies. Premda se ne čini tako, Danny je malko stariji od mene pa se umirovio 2007. Sada se Two Little Fishies razvijaju u novim smjerovima s mojim vizijama i razvojem proizvoda, bez gubljenja doticaja s elementima dizajna kojima je Danny nekada davao jedinstvenu prisutnost našeg branda.
Neobičan je fenomen naći slavu u hobiju, ali to se dogodi kada pišete o njemu, objavljujete i predajete akvarističkim društvima diljem svijeta. Također je istinito da kada vam prethodi titula “stručnjak” postoje očekivanja kako biste trebali biti nekako ukočeni, osuđivački ili elitistički ustrojeni, u što vas mogu uvjeriti da zaista nisam! Možda sam samo malo analitičan, možda…
Kao profesionalac u morskoj akvaristici (i zaista držim morske akvarije), baš kao i svaki drugi akvaristički hobist, pokušavam učiniti svoj akvarij što ljepšim mogućim. Na određeni su način moji akvariji poput cipela na postolarovoj djeci: ne sasvim dobri kao što bi mogli biti jer sam zauzet poslom i putovanjima, pa ne mogu završiti instalacije nove opreme koju bih htio isprobati, čak niti obavljati redovita rutinska održavanja. Na drugi način imam jedinstvene postave jer uvijek pokušavam postići prirodan izgled koji je pomalo drugačiji od tipičnog akvarija, i neki moji akvariji uključuju primjerke koji su poprilično stari. Također uživam i u slatkovodnim akvarijima i smatram ih izazovnijima za pravilno održavanje od morskih, no ovo nije bio pravi odgovor na vaše pitanje.
Moje su profesionalne odgovornosti, kad se ne nalazim s obožavateljima, upravljanje različitim operacijama, u sada mojoj tvrtci, 20-godišnjoj Two Little Fishies Inc. Kao što možete zamisliti, ovo uključuje upravljanje proizvodima i administrativnim osobljem, istraživanje tržišta i razvoj, oglašavanje i dizajn ambalaže, uređivanje i proizvodnja za nove knjige i brošure, te koordinaciju operacija proizvodnje i dostave. Zaista imam odličan tim ljudi koji su bili sa mnom od 5 do 17 godina.
Moja spisateljska “karijera” izlazi iz radosti pisanja i podučavanja. Jedno sam vrijeme uzimao u obzir mogućnost da postanem učitelj, pa sam kao i moj suautor Charles Delbeek bio godinama srednjoškolski učitelj prirodne znanosti (profesor biologije). Počeo sam pisati članke za bilten Floridskog morskog akvarističkog društva kad sam bio u srednjoj školi. Jedan od mojih članaka, o glavnoj i lateralnoj linijskoj eroziji, pokupio je časopis FAMA i objavio ga 1982 g. kad sam imao tek 16 godina. Već sam tada uzgajao koralje, spužve, čak i Tridacna derasu koju mi je dao Bruce Carlson iz Waikiki Aquariumsa. Te sam iste godine dobio ronilačku dozvolu.
Savjetnički dio karijere razvijao se polako. U jednu ruku savjetovanje je bilo to što sam radio u J.P. Burleson, Inc. Zaprimao sam telefonske pozive cijeli dan i dijelio besplatne savjete. Na akvarističkim sam konferencijama radio isto uživo. Moja kolumna Reef Notes već je doista bila savjetodavna kolumna za rješavanje problema u morskim akvarijima. U drugu ruku dobivanje plaćenog savjetničkog posla bio je izazov, ali i takvi su se poslovi eventualno pojavili.
 
- Koliko akvarija trenutno imate? Možete li ih malo opisati (veličinu, opremu, metodu filtracije, dodatke, stanovnike itd.)?
 
Sedam.
Aaaaaaah. To bi potrajalo!
 
- Koje ribe najviše volite držati u svojim akvarijima?
 
Žive.
 
- Koje koralje najviše volite držati u svojim akvarijima?
 
Hmmm. Mislite koji mi je najdraži koralj?  Nisam nikada vidio koralj koji mi se nije svidio. Osobito volim koralje Cynarinu, Acanthophylliu i Indophylliu, kao i  Scolymiu. Veliki koralj s jednim ustima je poput ljubimca koji kaže “hrani me!”
 
- Je li vam je u zadnje vrijeme u ruke došao neki zanimljivi ili rijetki koralj?
 
Da, u zadnje sam vrijeme nabavio neke neidentificirane. Nisu osobito lijepi, samo zanimljivi. Jedan je neopisani meki koralj iz Indonezije koji je vjerojatno novi rod, čak možda i porodica. Ima tvrdi kostur poput Tubipore ali nije Tubipora. Polipi su blijedoljubičasti i mali, a nalikuju polipima Erythropodiuma. Drugi je neopisani tvrdi koralj. Tamnosive je boje i na prvi pogled izgleda poput karipskog koralja Montastree annularis ali definitivno nije Montastrea. Najvjerojatnije je nova Favia sp., no ima nekih značajki koje čak i na to bacaju sumnju. Iz Zapadne je Afrike. Dobio sam razgranati mjehuričasti koralj iz Indonezije koji ima male mjehuriće i oni su sivi i zeleni, i nalikuje na Euphylliu ancoru. Svakoga natjera na još jedno promišljanje. Uvjeren sam da nije Plerogyra sinuosa  koja baca sumnju na identifikaciju, i na prvi pogled znatno podsjeća na mogući varijetet P. simplexa ali mi se čini sasvim dalek primjercima te vrste koje sam vidio.
Također sam dobio frag nedavno popularne narančaste Montipore “setose” od dr. Kena Feldmana pri Državnom sveučilištu u Pennu. Nadam se da ću naučiti više o njegovom pravom identitetu, nad kojim je sada veo sumnje. U sličnoj temi, nedavno popularni plavozeleni “Sympodium” je još jedan koraljkojeg sam kupio prošle godine. Siguran sam da to nije Sympodium i vjerujem da je to vrsta Klyxuma koju sam kao takvu identificirao kad sam pokazao fotografiju koralja u mojoj knjizi “Corals A Quick Reference Guide”.
 
- Pišete članke za nekoliko različitih publikacija a dosad ste izdali i nekoliko knjiga koje se bave temom morske akvaristike. Tu posebno moram spomenuti serijal od tri dijela “The Reef Aquarium”, koji je vrlo popularan među reef akvaristima s ovoga područja a i diljem svijeta. Imate li u planu izdavanje koje nove knjige u bližoj budućnosti?
 
Imamo nekoliko knjiga u izradi za 2011. i 2012. Upravo završavamo novu knjigu Tonyja Vargasa kojoj je glavna značajka praktično savjetovanje sažeto iz raznih pogleda mnogi morskih akvarista diljem svijeta, od najmanjih do najvećih. Objašnjeni su koraci kako doći do takvih postava, od početka do kraja, i prepuna je fotografija zadivljujućih akvarija. Još jedna knjiga koja uskoro izlazi je drugo izdanje prevedeno na engleski o nano akvarijima Daniela Knopsa. Još jedna je nova knjiga Kiyoshija Endoha o anemonama prevedena s japanskog. Eventualno ćemo imati i digitalna izdanja.
 
- Što mislite o LED rasvjeti? Zamjenjuje li ona ubrzo T5 i MH rasvjetu ili ne još?
 
LED? Što je to?
 
Duga stanka, radi učinka. LED proizvođači osjećaju tonjenje unutar trbuha i hladan znoj na čelu.
 
Ok, u posljednje mi je vrijeme često postavljano ovo pitanje, ili usmjerenija varijacija, koja ispituje mogu li koralji zapravo rasti pod LED rasvjetom. Naravno da mogu!!! Svjetlo je svjetlo. Za neke je ljude pojava LED rasvjete zamjenjivanje T5 i MH sustava. Mislim da će uvijek biti potražnje za svima navedenima. Nesumnjivo je zanimljivo kako LED rasvjeta omogućuje jakost svjetla usporedivu s drugim izvorima, a često koristi manje struje. Također postoje i kombinacije sustava, pogotovo u širokim akvarijima gdje se zbog optičkih svojstva LED-a svjetlost ne može ravnomjerno proširiti. Postoji mnogo tipova LED-a i sada nude čak neke vrlo lijepe značajke poput prigušenja i promjene spectra. Svijet rasvjete prolazi kroz brzu i uzbudljivu promjenu! Početni dizajni bili su vrlo razočaravajući no sada postoje zadivljujuće LED i hibridne rasvjete kombinirane s MH ili fluorescentnim cijevima. Mogućnost promjene spectra boja i simuliranje izlaska i zalaska sunca je divno promatrati. Postoje i drugi izvori svjetla poput plazme, čime se trenutno također eksperimentira i prilagodbe postojećih rasvjetnih sustava.
Led rasvjeta bit će brzorastući dio akvarističke rasvjete sljedećih godina, ali ne očekujte da će nestati drugi izvori svjetla!
 
- Zanimaju li vas akvariji s “azoox” koraljima?
 
Da, itekako. Osim koralja za takve sustave uvijek sam bio sklon uzgajanju spužvi, i novi trend obilnog hranjenja i uporaba biorazgradivih polimera za održavanje azoox koralja sam sebe vodi prema kulturama spužvi. Također sam fasciniran svim drugim organizmima koji se hrane filtriranjem čestica u suspenziji morske vode poput morskih jabuka, crinoida, perjastih crva cjevaša i sl.
 
- Po Vašem mišljenju koji su događaji obilježili razvoj morske akvaristike od svojih početaka pa do današnjih dana?
 
Ostavljajući po strani potrebne korake u razvoju akvarističkog hobija morska akvaristika napreduje od Engovog prirodnog sustava i postaje usredotočenija na razvoj Berlinske metode koja je zapravo svoje korijene imala u Peteru Wilkensu;  Dietrich Stuber i šačica drugih. Odgovarajuće rasvijetljen Engov prirodni sustav  s dodavanjem vapnene vode je kičma morske akvaristike s dodatkom proteinskog skimera, doziranjem stroncija, joda i željeza. Algalna filtracija i "refugium" također imaju svoje mjesto u evoluciji. Znate li glavni razlog zašto Adeyev "turf scrubber" sustav nije imao mnogo uspjeha u svojim ranim danima? Bilo je to najviše zbog neodgovarajuće alkalnosti i dodavanja kalcija. Vidio sam predivne sustave održavane ovom metodom jer su kalcij i alkalnost pažljivo održavani, Jaubertov plenumski sustav je još jedna preobrazba Engovove metode koja naglašava mogućnosti bakterija za pročišćavanjem vode u DSB-u (dubokoj pješčanoj podlozi). Adey je sumnjao u važnost bakterija u pročišćavanju vode prirodnih grebena i predlagao da je njihova važnost u akvarijima samo samo u nakupinama uspoređujući ih s algama. Sada znamo da je oboje uključeno u ekologiju grebena, u prirodi i u akvariju.
Nastao je pomak u morskoj akvaristici kad gledamo kako je to bilo u “starim danima” i kako je sada, preko postava kojima su dominirale alge i meki koralji, koralji i veliki tvrdi polipasti koralji s kamenjem presvučenima koralinom do kamenja većinom prekrivenog samo polipima. Pomakli smo se s modeliranja uvale na kopiranje vanjskih gremena većih energija. Na neke je načine ovo tužno jer su alge zaista prelijepe! U zadnjih je se nekoliko godina pendulum preokrenuo k staroj školi velikih polipastih koralja. Refugiju je ponuđena šansa za pomirenje odnosa s algama čak i za potrebe filtracije ali akvariji i dalje uglavnom sadržavaju samo golu koralinu. Zapravo je izazov održavati akvarij s raznovrsnim algama pronađenima na grebenu, ništa mnogo drugačiji od održavanja slatkovodnog biljnog akvarija
 
- Imate li drugih hobija osim akvaristike?
 
Osim držanja akvarija, uživam u kuhanju, vrtlarenju, crtanju, fotografiji i naravno pisanju. Imam sedmogodišnjeg sina pa puno vremena provodimo igrajući se ili pišući zadaću.
 
- Jeste li član nekih društava koja se bave morskom akvaristikom?
 
Da, član sam Floridskog akvarističkog društva više od 30 godina. Također sam član MASNA-e (Marine Aquarium societies of North America), MAST-e (Marine Aquarium Society of Toronto), i počasni član mnogim drugih društava, dobivam mnogo novinskih brošura.
 
- Zaštita koraljnih grebena: Vaše mišljenje? Kako mi akvaristi možemo pomoći i što možemo učiniti (organizirani uzgoj na farmama koralja i riba, obuka lokalnog stanovništa o zaštiti i očuvanju grebena…) Je li to dovoljno? Moramo li uložiti više napora?  Koliku uopće štetu nanosimo bavljenjem ovim hobijem?
 
Charles Delbeek i ja detaljno se bavimo ovom temom u The Reef Aquarium vol. 3. Glavne poante su da je učinak žetve morske faune za naš hobi vrlo, vrlo malen u većini primjera, toliko malen da nije vrijedan spomena. Usprkos tome postoji mogućnost istrijebljenja neuobičajenih slobodnoživućih koralja, školjaka trinactida (mada hobi bira one najobojanije tako da postoje metode koje sprečavaju istrijebljenje) i neke rijetke ribe.
 
Općenito hobi nije prijetnja okolišu, mada bismo naravno trebali zadržati u vidu našu ulogu u pružanju primjera s odgovarajućim držanjem riba, održive tehnike žetve, i trebali bismo biti obazrivi da su naše metode rukovanja i gospodarenja etičke i odgovarajuće različitim vrstama.
Razvoj akvakulture ukrasne morske faune je pozitivan razvoj koji, po mom mišljenju, mora biti podržan, makar treba biti obavljen bez osljanjanja na prelake trgovačke pristupe da je to uvijek “pametna alternativa” žetvi iz divljine. Održiva žetva treba biti promicana uz akvakulturu budući da su obje pozitivne aktivnosti.

Ime Julian Sprung već je odavno poznato u akvarističkim krugovima diljem svijeta. Svima je poznato da se profesionalno i privatno bavite reefkeepingom (kalk: “održavanje grebena”/ morska akvaristika), da ste suosnivač tvrtke Two Little Fishies, da pružate usluge savjetovanja kod izrade i održavanja velikih akvarijskih sustava, a uz sve to još ste i pisac. Možete li nam Vi reći nekoliko riječi o sebi i o Vašim počecima bavljenja ovim hobijem.

Opširnije...

Interview with Tom Barr - creator of EI method

First, i would like to thank you for taking time to do this interview for Akvarij.net. Could you introduce yourself to our readers? Who is Tom Barr?

Well, I was just a hobbyist really. I became more interested after getting involved in plants, mostly to add onto my driftwood which I liked more than rock. I decided to college much later and then decided to focus on Botany and aquatic plants as the area of specialty. I suppose I am quite lucky in this regard.

Opširnije...

Razgovor s Tomom Barrom - ocem EI metode

Želio bih vam se zahvaliti što ste odvojili vrijeme da biste dali intervju Akvarij.net-u. Možete li se predstaviti našim čitateljima? Tko je Tom Barr?

U stvari, prvo sam bio samo hobist. Više sam se zainteresirao upoznavajući biljke, prvenstveno da bi ih dodao uz moje potopljeno (naplavljeno) drvo koje volim više nego kamenje. Mnogo kasnije sam se odlučio školovati usmjerivši se na botaniku i vodene biljke kao specijalnost. Pretpostavljam da sam prilično sretan u tom pogledu.


Opširnije...

Heiko Bleher - intervju s legendom

Ekskluzivno samo za web portal Akvarij.NET, donosimo intervju sa legendom akvaristike, a i šire!

Veliki istraživač i stručnjak, osoba koja je zaslužna za činjenicu da mnoge prekrasne riblje i biljne vrste danas gledamo u svojim akvarijima, osoba od izuzetnog značaja u povijesti akvaristike, Heiko Bleher!

Opširnije...

Heiko Bleher - interview with a legend

Exclusively for Akvarij.NET web portal, we bring you an interview with a legend of aquaristics!

Great explorer and expert, a person responsible for the fact that we have so many beautiful fishes and plants in our aquariums these days, a person of exceptional value in the history of aquaristics, Heiko Bleher!

Opširnije...

Dietrich Stuber

Intervju s Dietrichom Stuberom, najpoznatijim članom „berlinske škole“ te prvim akvaristom na svijetu koji je uspio uzgojiti koralje Acropora sp. u privatnom akvariju. Dietrich Stuber, rođen 1938. na Baltičkom moru, poslije II. svjetskog rata seli se u Berlin gdje šezdesetih godina prvi put dolazi u kontakt s morskom akvaristikom. Postaje član berlinskog kluba akvarista  koji usvršavaju tehniku održavanja morskih organizama u zatvorenim sistemima, a koja  je danas poznata kao Berlinska škola ili metoda.

Opširnije...

Zadnje na forumu

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 18 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.