Morske kornjače - tihi moreplovci Jadrana

ImageU vrijeme pojave prvog čovjeka na Zemlji, u svjetskim oceanima plivale su stotine milijuna morskih kornjača. Kad je Kolumbo 1503. godine otkrio današnje Kajmansko otočje, nazvao ga je “ La Tortugas“ (španj. Kornjače) jer je more oko otoka bilo ispunjeno kornjačama. Bilo ih je toliko da su se tupi udarci oklopa o oklop mogli čuti miljama daleko. Od tog trenutka je broj morskih kornjača počeo opadati u svim morima, a tijekom samo jednog, posljednjeg stoljeća ovi su morski gmazovi dovedeni pred sam rub nestanka. Jedan je razlog tome: čovjek.
Malo je poznato da su morske kornjače stalni stanovnici Jadrana. Intenzivno ribarstvo u Jadranu svake je godine odgovorno za slučajan ulov nekoliko tisuća životinja, što predstavlja neposrednu opasnost njihovom opstanku u Sredozemlju. Zato iako morske kornjače ne polažu jaja na hrvatskim obalama, odgovornost za njihovo očuvanje snosimo mi.
Ovaj tekst i fotografije će vas provesti zadivljujućim svijetom morskih kornjača, ali i brojnim razlozima njihove ugroženosti. Želimo Vas upoznati s morskim kornjačama u Jadranu i njegovim iznimnim značajem za život ovih ugroženih životinja. Najvažnije, želimo skrenuti pažnju na potrebu njihove učinkovite zaštite u Hrvatskoj.

Image


Što trebate znati o morskim kornjačama?



Image


Morske kornjače su gmazovi, hladnokrvni organizmi čiji je život ovisan o temperaturi okoliša. Dišu plućima, pa zbog toga moraju izranjati na površinu po zrak. Rastu polako, spolnu zrelost dostižu tek sa 15-30 godina, ovisno o vrsti, a životni vijek im je sličan našem. Hrane se beskralješnjacima morskog dna, poput rakova, školjkaša, ježinaca i spužvi. Razvile su se iz kopnenih predaka, prije 100 milijuna godina, kada su na zemlji živjele zajedno sa dinosaurima. Imaju složen životni ciklus i jedne su od najvećih putnika u životinjskom svijetu.


Što ugrožava morske kornjače?

Ribarstvo – na stotine tisuća morskih kornjača završava kao slučajni ulov u raznim ribolovnim alatima, u svim svjetskim morima.

Obalni razvoj – mnoga su gnjezdišta morskih kornjača danas uništena ili degradirana razvojem turizma i ljudskih naselja.

Globalno zatopljenje – povećava učestalost ekstremnih vremenskih prilika i izbijanje bolesti, rezultirajući s gubitkom gnjezdišta i promjenama u osnovnim oceanografskim značajkama koje održavaju stabilnost svjetskih mora.

Lov – namjerno ubijanje morskih kornjača za hranu, oklop, kožu i ulje te masovno sakupljanje jaja i danas je prisutno u mnogim zemljama, legalno i ilegalno.

Onečišćenje i patogeni – svjetlosno onečišćenje (fotopolucija) te onečišćenje mora plastikom, odbačenim mrežama, naftom, katranom i uljima negativno utječu na kornjače.



Program istraživanja morskih kornjača u Jadranu: prvih 15 godina

Posljednjih 15 godina stručnjaci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u suradnji s kolegama iz mnogih institucija sustavno provode istraživanja morskih kornjača u istočnom Jadranu. Tijekom godina rada polako se upotpunjavao mozaik znanja koji je u potpunosti promijenio sliku o morskom kornjačama u Jadranu: od '' nepoznatih'' životinja morske su kornjače postale jednom od najistraženijih skupina u fauni Hrvatske, a Jadran je danas poznat kao jedno od njihovih glavnih staništa u Sredozemlju.


Image



Ne zaboravite!

• Morske kornjače danas su među najugroženijim organizmima na zemlji.
• Glavata želva stalni je stanovnik Jadrana.
• Jadransko more jedno je od najznačajnijih staništa Glavate želve u Sredozemlju.
• Slučajni ulov je glavna prijetnja morskim kornjačama u Jadranu.
• Očuvanje Glavate želve u Sredozemlju ovisi o njenoj učinkovitoj zaštiti u Jadranu.
• Zaštitom morskih kornjača i njenih staništa štitimo i mnoge druge vrste te pomažemo u očuvanju bio raznolikosti svjetskih mora. Mnoge prijetnje opstanku morskih kornjača iste su one koje ugrožavaju i druge morske vrste te stabilnost cijelog eko sustava mora. Svojim odgovornim ponašanjem možete promjeniti stvari na bolje.


Image



Kako možete pomoći?

• Pomozite nam u istraživanju i zaštiti morskih kornjača u Jadranu.
• Pazite koju morsku hranu jedete – izbjegavajte hranu čiji način ulova uzrokuje i veliki slučajni ulov drugih morskih organizama, posebice ugroženih vrsta, poput morskih kornjača.
• Ne bacajte u more ništa što u njega prirodno ne pripada.
• Poduprite samo okolišu prihvatljiv razvoj obale.
• Smanjite emisiju ugljika kod kuće i na poslu.
• Nikad ne kupujte predmete od kornjačevine.



Image

Image



Ovaj prijepis brošure Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i fotografiranje iste napravio Skorpac - 2007.g.

Zadnje na forumu

  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    Pa ak propisno cikliraš akvarij ta kemija ti u principu niti ne treba.
    Znači ti razni...
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    A u tu vodu koja se mijenja dodam jos aquasafe i tetra safe start ili nista?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    Postoji puno teorija. Ja osobno u toku cikliranja ne mijenjam vodu jer realno nema potrebe.....
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    A kolko puta treba mijenjati tijekom cikliranja? I koliko vode se mijenja?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    21 Ožujak 2024
    ma nemas frke, tak i tak ces mijenjati vodu jos par puta prilikom cikliranja

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 18 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.