Malpolon insignitus
- Detalji
- Napisao/la Ivor Zakošek
- Hitova: 33511
Kraljevstvo: Animalia
Razred: Chordata
Red: Squamata
Porodica: Colubridae
Podporodica: Psammophiinae
Rod: Malpolon
Vrsta: Malpolon Insignitus
Naziv u narodu: zmajur,zrva,plavac,obični modraš,mrki smuk ili plavi gad
Uvod:
Donedavno se mislilo da postoji jedna jedinstvena vrsta Malpolon monspesulanus koja nastanjuje sve europske zemlje Mediterana i neke zemlje sjeverne Afrike. Nije zabilježena jedino na Malti. Prema nekim novijim istraživanjima podijeljena je u dvije zasebne vrste:
1. Malpolon insignitus - koja nastanjuje jugozapadnu Aziju,zapadnu Afriku i jugoistočnu Europu (Hrvatsku-obalni dio,Sloveniju, Makedoniju,,BiH,Italiju,Crnu Goru,Grčku,Albaniju,Tursku i Bugarsku) i
2. Malpolon monspesulanus - koja je rasprostranjena u južnoj Europi i na zapadu sjeverne Afrike
Opis vrste:
Zmajur je vitka i dugačka zmija koja ima jednobojna zelenkasta,maslinasto-zelena,sivkasto-zelena do crvenkasto-smeđa ili siva i plavičasta leđa i bočne strane. Trbušna strana je najčešće žučkasta s tamnim pjegama. Mladunci su često jednolike boje no mogu imati svjetle i tamne pjege koje se ponekad zadržavaju i kod starijih primjeraka te vrste. Dužina tijela doseže do maksimalno 240 cm, ali rijetko preko 200 cm. Odrasla jedinka može dosegnuti masu od 3 kg.
Zmajuri, ispod kože,između oka i nosnice, imaju veliku žlijezdu sa svake strane "njuške". Ta žlijezda proizvodi tekućinu koja se izlučuje kroz nosnicu i premazuje se preko tijela, naročito nakon presvlačenja kože. Služi i za obilježavanje teritorija.
Ovo je zmija s primitivnim otrovnim aparatom. Na stražnjem dijelu gornjovilične kosti (maxila) ima 2 užljebljena otrovna zuba (stražnjožljebozubica). Ti zubi su povezani s Duvernoyevom žlijezdom koja proizvodi prilično slab otrov pa nije opasna za čovjeka. Otrov izaziva ukočenost,utrnuće,otekline,bolove i ponekad povišenu temperaturu a svi simptomi nestaju nakon par sati do najviše 2 dana.
Broj ljusaka i pločica:
Leđne ljuske su velike i užljebljene(17-19,rijetko). Ima jednu vršnu (rostrale),dvije međunosne (internasalia),jednu nosnu (nasale),dvije pretčeone (praefrontalia),jednu čeonu (frontale) koja je dugačka,uska i udubljena,dvije nadočne (supraocularia) koje su izbočene i tvore greben kao obrve,dvije zatiljne (parietalia),devet nadusnih (supralabialia),dvije obrazne (loreale),jednu predočnu (praeoculare),dvije zaočne (postocularia) i dvije sljepoočne pločice (temporalia).
Stanište:
Nastanjuje sunčana,suha,stjenovita područja s rijetkim rastlinjem.Odgovaraju joj više otvorena staništa s grmljem i niskom vegetacijom.Živi i uz rubove šuma i obale rijeka. Nalazimo je samo na nižim nadmorskim visinama (do 500 m).
Ponašanje:
Ona je diurnalna,terestrička,izvanredno brza i okretna zmija koja se čak navodi kao najbrža i najagresivnija zmija u Europi. Kada je ugrožena ili uznemirena dugo i glasno sikće kako bi upozorila moguću prijetnju. Također može spljoštiti prednji dio tjela i raširiti vrat kako bi izgledala veća.Kada je ulovljena, agresivna je i grize.
Prehrana:
Ovo je zmija koja plijen ne čeka u zasjedi već ga aktivno lovi, prvenstveno se oslanjajući na svoj izvrstan vid,a ubija ga otrovom.Hrani se gušterima,pticama,drugim zmijama i malim sisavcima čak do veličine mladog zeca,a zabilježen je i kanibalizam. Mužjaci se u vrijeme parenja ne hrane već plijen love isključivo za ženke. Mladunci se hrane beskralješnjacima.
Razmnožavanje:
Ovo je jedina europska vrsta iz ove porodice kod koje je uočena izražena teritorijalnost. U svibnju, sezoni parenja,mužjaci započinju međusobne borbe nakon kojih pobjednici označavaju svoj teritorij izlučevinom iz nosnih žlijezdi. Sezona parenja traje 4-6 tjedana. Mužjak zmajura udvara se tako da ulovi plijen i ponudi ga ženki. Ako ona prihvati,mužjak nastavlja s udvaranjem i slijedi parenje.To je jedina zmija na svijetu za koju se zna da to radi.
Oviparna je vrsta koja polaže 4-20 (obično 4-14) duguljastih jaja dimenzija 27-55mm x 12-40mm. Jaja polaže ispod uvelog lišća,u pukotinama drveta,pod kamenjem,u trulim panjevima i jazbinama zečeva i krtica u kojima se često mogu naći jaja nekoliko ženki zajedno. Mladi se izliježu za 60-ak dana. Dužina tijela im je od 20-36 cm,a spolno sazriju sa 3-5 godina. U divljini mužjaci dožive 25,a ženke 15 godina.
Ugroženost:
Međunarodni propisi zaštite vrste:
CITES: III
Hrvatski propisi o zaštiti vrste:
Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06) - strogo zaštićena svojta
Procjena rizika od izumiranja svojte prema IUCN kriterijima:
Globalno – (nije procijenjena)
u Hrvatskoj - LC (Last concern – ne prijeti joj izumiranje)
Visina naknade štete prouzročene ubijanjem pojedinog primjerka je 2000 kn
Izvori:
Zmije Hrvatske-priručnik za određivanje vrsta
http://www.zh.zadweb.biz.hr
http://www.ciopa.hr/
http://zasticenevrste.azo.hr
Fotografija: http://en.balcanica.info/2-2335