Novela o algama - Žutosmeđe ili zlatne alge

Image"Zlatne" alge su uglavnom ograničene na slatkovodna staništa, ali nekoliko vrsta je nađeno i u moru. Slatkovodne vrste su osobito zastupljene u čistim, osunčanim površinskim vodama (oligotrofnim jezerima, slabo kiselim /pH<7/ do neutralnim /pH=7/).

Opisano je više od 1000 vrsta. Klasifikacija je kontroverzna. Različiti ksantofili (među inim lutein i fukoksantin), te beta karoten gotovo u cjelosti prekrivaju klorofile "a", "c1" ili "c2"(zlatnosmeđe do smeđe obojene alge).

Image Image

Image Image

Ove zlatnosmeđe, jednostanične alge obično imaju dva biča različite dužine (jedan s trepetljikama – mastigonema). Kao rezervni materijal taloži se hrizolaminarin (u vakuoli) i ulje (u plazmi, a ponekad i u vakuoli). Imaju sluzasta tjelešca za sluzavi ovoj. Stanična stjenka je celulozna, a često je inkrustrirana ("ožbukana") kalcij-karbonatom (CaCO3) i silicij-dioksidom (neke vrste stvaraju različito oblikovane ljušture, pločice i štapiće koji, potisnuti prema van, formiraju oklop – vapnenački sedimenti). Stanice su gole ili oklopljene s malenim ljuskama. Mnogi rodovi stvaraju ciste (spore) koje imaju većinom okremenjenu staničnu stjenku (preživljavanje nepovoljnih uvjeta – zima ili sušna ljetna razdoblja).


Image


Većina zlatnih alga ima i "primitivno oko" – očna pjega ili fotoreceptorni aparat (stigma). Neki od ovih autotrofnih (fotoautotrofi) organizama mogu probavljati (fagocitnim putem) sitne čestice i bakterije (pa se ponašaju kao heterotrofni organizmi).

Neke se mogu pričvrstiti i u škrgama riba (toksičko ugibanje riba).

Klasifikacija zlatnih algi izvedena je na temelju pet različitih tipova stanične građe (oblika). Ova podjela je nepotpuna. Pretežno su jednostanične (bičasti, ameboidni ili kokalni/kuglasti oblici), ali postoje i pokretne bičaste kolonije, nepokretne kolonije, te nitasti oblici.



1- BIEASTI, AMEBOIDNI I KUGLASTI OBLICI

Rod Ochromonas

Vrste iz roda Ochromonas mogu odbaciti bičeve i preći u rizopodni oblik i kretati se ameboidno. Npr., vrsta Ochromonas granuloides može preći na heterotrofni način ishrane (fagocitoza pseudopodijima). Formira karakteristične okremenjene ciste "boca i čep" (kremen se stvara u posebnim vakuolama, nastalim iz Golgijeva tijela). Chromulina je također najjednostavniji predstavnik, goli, ameboidno pokretljivi te može primiti i čvrstu hranu; Chromulina rosanoffii u manjim stajaćim vodama uzrokuje “cvjetanje”, tako što u masi ispliva na površinu i stanice se povežu izlučujući sluz - voda poprima zagasito žutu boju (žute uljaste mrlje).


Rod Rhyzochrysis

Ameboidni oblici koji većinom nastanjuju površinu vode gdje ih “drži” površinska napetost (tzv. neustonske vrste).


Rod Chrysosphaera

Vrste iz ovog roda imaju kuglaste stanice, pojedinačne ili u skupinama. Većinom žive epifitski na drugim algama.


Rod Silicoflagellineae

Nalazimo ih samo u moru (Distephanus sp.). gole su, a u unutrašnjosti svoje stanice stvaraju vrlo nježan kremeni skelet.

Image


2 - KOLONIJALNI OBLICI (pokretni i nepokretni)

Rod Synura

Jednostavne pokretne bičaste kolonije (okrugli cenobij). Kruškolike stanice (obavijene oklopom od nježnih, kremenih pločica) koje su radijalno povezane sluzastim ovojem. U spolnom razmnožavanju muška gameta napušta svoju koloniju i dopliva do ženske gameta u drugoj koloniji. Ako se razmnoži u pitkoj vodi, voda ima neugodan miris.

Image


Rod Uroglena

Stanice u okruglastom cenobiju su oblikom slične stanicama roda Synura i također su česte u slatkovodnom planktonu.


Rod Dinobryon

Dinobryon (čest u slatkovodnom i morskom planktonu) oko stanica stvara ljevkaste celulozne čahure (lorica), tako da konačno nastanu grmoliki cenobiji. Pri razmnožavanju jedan dio podijeljene stanice ostaje u staroj “kučici”, a druga ga sintetizira sama i ostaje pričvršćena u koloniji. I ova alga može vodi (i vodovodnoj!) dati pokvareni okus ili miris ribe.


Image Image


Rod Hydrurus

Hydrurus živi nepokretno u sluzastim cenobijima, čije mahovini slične nakupine nalazimo u gorskim potocima , pričvršćene na kamenju; dijeljenjem stanica kolonije nastaju zoospore koje zasnivaju novu koloniju.



3 - NITASTI OBLICI

Rod Phaeothamnion

Phaeothamnin je slatkovodni rod, stanice su povezane u jednostavne ili razgranjene niti.

Glavna osovina je građena od krupnijih stanica, a bočne grane od cilindričnih. Pri osnovi se nalazi rizoidna stanica. Vrste ovog roda žive epifitski na krupnijim algama kao što su npr., Cladophora, Vaucheria, Tribonema.



4 - TALUSNI OBLICI

Rod Thallochrysis ima talus u obliku diska od jednog sloja stanica (stanice su povezane u parenhimatozno tkivo); može imati kratke niti na rubovima stanica.



KAKO SE RJEŠITI ZLATNIH ALGA?

Image Image

Image



Površina akvarijske vode ponekad izgleda kao da je prekrivena zlatnom prašinom (vidi strelicu), a u slučaju cvjetanja prekriva cijelu površinu, poput uljaste mrlje (biofilm) zlatnosmeđe boje. Najlakše je uklanjamo papirom (novinskim – oprez olovo): papir položimo na površinu i polagano ga podignemo. Alge ostanu zalijepljene na hrapavoj površini papira. U slučaju cvjetanja obavezno promjeni dio akvarijske vode i pokušat utvrditi razloge koji su doveli do bujanja alga.

  • Osobno iskustvo: u dobro uhodanom akvariju «prašina» mi se ponekad pojavi ako nekoliko uzastopnih dana obilnije hranim ribe s listićima i tabletama; prelaskom na hranjenje svaki drugi dan «prašina» polako nestaje. Pokušaj da unošenjem «prašine» uzgojim istu u manjem akvariju, sa svega četiri kozice (Cardinia japonica)
  • hranim ih jednom tabletom (podijeljenom na četiri dijela) jednom tjedno – ostao je bezuspješan (u oba akvarija relevantni parametri su identični).
Image Image



ŽUTOZELENE ALGE (razred Xanthophyceae)

Žutozelene i zlatne alge nije lako razlikovat. Ksantoficeje imaju pigmente slične pigmentima zlatnih alga, ali se od njih razlikuju u pogledu ksantofila – ne sadrže ni lutein ni fukoksantin, nego heteroksantin i diadinoksantin. Kloroplasti, u obliku diska, imaju žutozelenu ili zelenu boju. Škroba nema, a rezervni materijal je ulje i hrizolaminarin; autotrofi, celulozna i pektinska stjenka, a kod cista je okremenjena.

Poznato je oko 600 vrsta; jednostanične i kolonijalne vrste su dio fitoplanktona jezera i ribnjaka, a rjeđe su u morima. Neke vrste su prilagođene životu u čistim vodama, dok vrste roda Ophiocytium naseljavaju zagađene (eutrofne) vode. Velik broj vrsta živi u vlažnoj zemlji (npr., filamentozni rod Heterococcus koji je izoliran na Antarktiku). Ove alge rijetko rastu u većim skupinama, a iznimka su vrste roda Tribonema i Vaucheria.


Rod Tribonema

Stanice tribonema povezane su u razgranate ili nerazgranate nitaste oblike. Ove alge se razmnožavaju zoosporama (imaju dva nejednaka biča) i ameboidnim stanicama. U nepovoljnim uvjetima nastaju aplanospore. Poznato je 25 vrsta, od kojih je nekoliko široko rasprostanjeno u jezerima (za hladnijeg dijela godine) i u močvarama (zagađene slatke vode). Većina vrsta naseljava vode bogate vapnencom.


Rod Vaucheria

Kod vrsta iz roda Vaucheria jednostanični talus je građen od razgranatih niti (sifonalni oblik -sistem cijevi bez poprečnih stijeni/pregrada), inkrustriran vapnencem i učvršćen za podlogu brojnim rizoidima; Većinom nastanjuju slatke vode (osobito su brojne u vodama bogatim željezom) gdje formiraju baršunaste naslage.

U brzim tekućim vodama Vaucheria ostaje sterilna, a povećana količina CO2 u vodi potiče stvaranje zoospora.


Rod Rhizochlorida

Vrste ovog reda imaju gole, ameboidne stanice. Rhizochloris moze “progutati” bakterije i dijatomeje.



Rod Chloridella

Jednostanične, a razmnožavaju se autosporama. Poznate su četiri vrste ovog roda, i sve žive u slatkim vodama (površno gledajući podsjećaju na zelenu algu Chlorellu).


Rod Botrydium

Botrydium ima izgled male vrećice veličine glavice igle, “ukorijenjene” sistemom razgranatih rizoida. Kada se u okolini nađe izobilje vode, protoplast svake vrećice se dijeli na brojne zoide. U sušnom razdoblju protoplast se povlači u rizoid i formira spore (rizociste) koje “klijaju” kad opet dođe voda. Slične su zelenoj algi Protosiphon (živi u tlu).

Image Image

Zadnje na forumu

  • Odg: Nano početak
    21 Travanj 2019
    Vjerojatno joj nece biti nista, ubuduce 1 kapljica i drzis dok se ne uhvati dobro za drvo/kamen i...
  • Odg: Nano početak
    21 Travanj 2019
    Ma eto slikam s mobitelom koji i nije nesto kamera nazalost.
    Makar da bojala sam se da mi ne...
  • Odg: Nano početak
    21 Travanj 2019
    Meni to izgleda koda si stavila previše ljepila.
  • Odg: Nano početak
    21 Travanj 2019
    To je ljepilo, kad se bilje razraste nebu se niš vidlo...
    Malo su mutne slike, pa mi se možda...
  • Odg: Nano početak
    21 Travanj 2019
    Razbistrio se malo. (1. slika)
    S time da primjecujem gdje god sam stavljala ljepilo tamo je...
  • Odg: Nano početak
    20 Travanj 2019
    Evo ga i zabiljen je s pomocu @dante (jos je mutan jer sam pijesak nadodala) 
  • Odg: Crne mrlje
    19 Travanj 2019
    da...viđao sam to više puta baš kod serpa te crne mrlje i nakon nekog vremena se te mrlje pocnu...
  • Odg: Svaka pomoc dobro dosla
    19 Travanj 2019
    Evo vec par dana akvarij ne pusta a mjehuri se ne sire. Pa ne planiram nista dirati vec nastaviti...
  • Odg: Planovi za novi ribnjak
    19 Travanj 2019
    Ponovo mi je prdnula pumpa. Nabavio sam je 2015, vrisnula je nakon 2 godine pa sam je zamjenio u...
  • Odg: Nano početak
    18 Travanj 2019
    Ma to bu super držalo, ne sekiraj se! 

    ...

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 17 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.
Pristajem Ne pristajem