Kopneni puževi (Helicidae) u prehrani guštera
- Detalji
- Napisao/la Whitebull
- Hitova: 40365
U prehrani guštera (kao i kopnenih i vodenih kornjača) predstavljaju pravu poslasticu, prepunu bjelančevina i proteina, a moje višegodišnje iskustvo garantira da su gmazovi lakomi na tu hranu te je gutaju sa izuzetnim tekom. Puževi sa kučicom su jestivi baš kao i oni bez nje, sa tom razlikom da sa ovih prvih trebamo odstraniti kučicu, a balavce poslužujemo žive.. Gušteri ih jedu (žive ili usmrćene) rado i bez pretjeranog "nutkanja"..VRSTE
Preskočimo li zakonom zaštićenog vinogradnog puža (Helix pomatia), koji ima definitivno najbolje meso, preporučam golaće iz porodica: Limacidae, Milacidae i Arionidae. Tijelo ovih puževa je izduženo, golo, bez oklopa i zato se zovu puževi golaći. Najčešće vrste su: veliki pepeljasti golać (Limax maximus), veliki žuti golać (Limax flavus), mali sivi golać (Deroceras reticulatum), mali crni golać (Deroceras laeve), crveni golać (Arionidae rufus), veliki golać (Arionidae ater), vrtni golać(Arionidae hortensi)...
NAČIN ŽIVOTA
Puževi golaći se pare preko cijelog ljeta. Polažu i do 500 loptastih jaja u hrpama od 20-40 u zemlju. Na temperaturi od 10-12°C počinje razvijanje, a inkubacija im traje 20-30 dana. Za nekoliko mjeseci mladi puževi postaju spolno zreli, a cjelokupno razvijanje traje oko godinu do godinu i pol dana. Obično su najbrojniji u jesen kada se susretnu dvije generacije. Preko ljeta (uslijed smanjenja vlažnosti u zraku), padaju u ljetni san - estivaciju. Ako su suše dugotrajne, može doći do uginuća. U toku zime se povlače u zemlju, ukoliko je hladnije, utoliko idu dublje. Najpovoljnija temperatura za puževe golaće u našem podneblju je 12-22°C...
PREHRANA
Ove vrste puževa se hrane svježim biljem (i korovom i skoro svim povrćem) kao i biljkama u stanju raspadanja, izmetom preživara, uginulim malim životinjama, glistama itd.. Najviše napadaju mlado bilje, tj. ono u stadiju nicanja...
UZGOJ
Kopneni puževi su karakteristični po svojem parenju. Naime, ti puževi su dvospolci, no ipak se seksualno razmnožavaju i to na prilično zanimljiv način. Tijekom parenja, dva puža jedan u drugoga ispaljuju tzv. ljubavne strelice, funkcija kojih nije u potpunosti razjašnjenja. To parenje i nije parenje u klasičnom smislu, već predstavlja svojevrsnu izmjenu genetičke informacije između jedinki što je vrlo važno za očuvanje genetičke varijabilnosti vrste. Nakon takvog ''parenja'', obje jedinke su u stanju položiti jajašca. Da bi smo ih uzgojili, potrebno je trećinu oveće tegle (ili manji akvarij) ispuniti zemljom i naseliti je "populacijom" od minimalno 50 spolno zrelih puževa.. Oni ce se nevjerojatno brzo množiti, ali neće tako brzo doći do svog tjelesnog maksimuma (gledajući kratkoročno, u nekoliko mjeseci). Otvor staklenke preporučam zatvoriti gustom mrežicom ili tkaninom. Prehrana im nije problem (gore opisano), bilje ne mora biti ni svježe svakodnevno, ali ono o čemu se najviše mora voditi računa je da njihova mala kolonija bude svakodnevno vlažna (ne smije se i pretjerat pa napravit poplavu!). Držati ih na tamnom mjestu optimalne temperature od cca. 12-22°C...
Neki izvori predlažu se da se puževima općenito isprazni sadržaj crijeva prije hranjenja životinja i to tako da se hrane nekoliko dana sa "kontroliranom" prehranom i tek onda da se ponude gušterima.
