Sumatra - biotop iz riblje perspektive

ImageBilo jednom davno.... U svakom slučaju priča o Indoneziji mogla bi početi na taj način. Većini ljudi kada spomenete naziv Indonezija, to je samo još jedna od zemalja negdje na Dalekom istoku.  Za nekoga je to Bali i lješkarenje na tropskom suncu, za nekoga su to politčki problemi Istočnog Timora. Što li akvarist pomisli na spomen Indonezije...vjerujte pokušao sam sam sebi postaviti ovo pitanje za vrijeme pisanja teksta i dogodio mi se lagani pad sustava od silne raznovrsnosti područja. Indonezija nije samo još jedna od zemalja Dalekog istoka, to je arhipelag koji opasava ekvator s otprilike 17500 otoka, od čega 6000 naseljenih.

Image

 Zanimljiv podatak je da su svi otoci nastali oko 15 milijuna godina prije Krista i od tada je arhipelag podložan tektonskim aktivnostima. Većina otoka je planinska, na Irian Jayi planinski vrhovi dosežu visinu od čak 5000 metara. Pet najvećih otoka su Sumatra, Java, Kalimantan (Borneo), Sulawesi i Nova Gvineja. Osim Kalimantana i središnjeg Sulawezija svi ostali otoci su vulkanski, a kao dio tzv. Vatrenog prstena u Indoneziji ima preko 100 vulkana od kojih je čak 70 aktivno. Arhipelag se može podijeliti na dvije zone: zapadnu, azijsku ekološku zonu i istočnu, australsku . Ove se zone dijele u području Sunda otoka između Kalimantana i Sulawezija odnosno južno na prevlaci između Balija i Lomboka . Tropska klima i jake kiše uvjetuju toplu i vlažnu klimu koja pogoduje tropskim šumama, uglavnom na Sumatri, Kalimantanu, Sulwaeziju i Irian Jayi. Indonezija našoj planeti nudi takvu raznovrsnost flore i faune koja je stvarno jedinstvena.


Sumatra je šesti najveći otok na svijetu i drugi najveći otok Indonezije te jedini koji se cijelom svojom površinom nalazi u Indoneziji. Površina Sumatre iznosi 473.600 km2 , dužina 1760 km, širina 435 km, a populacija otoka po podacima iz 2005. godine iznosi otprilike 45 milijuna stanovnika. Kao što vidite, po veličini i populaciji nalazi se između Francuske i Poljske. Kopneni dio otoka dijeli se na dva glavna dijela, visinski s dominantnim Barisan planinama te močvarni nizinski dio. Otprilike trećina otoka, uglavnom jugoistočni dio praktično je pod vodom, tu nalazimo mnoštvo riječnih tokova i brojna močvarna područja. Kako se Sumatra nalazi na ekvatoru nije teško pretpostaviti da je to tipični primjer tropske klime. Kao što sam već spomenuo, Sumatra i Indonezija u cjelini su  dio svijeta u kojemu pronalazimo najraznovrsniju floru i faunu na planeti, bez obzira na to radi li se o kontinentalnom ili vodenom dijelu koji nas kao akvariste u ovom slučaju najviše zanima.


U ravnicama provincija Riau i Jambi klima je tropska uz određene razlike u količini padalina, vlažnosti i prosječnim temperaturama zraka. Npr, za područje rijeke Siak karakteristična su dva vrhunca kišne sezone, a za rijeku Indragiri jedan. Glavna kišna sezona  traje od listopada do siječnja uz godišnji prosjek padalina 2200 – 2300mm. Prosječna temperatura za Riau varira između 26°C i 27°C uz konstantnu vlažnost zraka od 98%. Prosjek sunačnih sati je 50–52 % (1900-2000 sati), a tijekom kišne sezone padne na nekih 38-45% ili 4 – 4,9 sati dnevno. Temperature u Jambi kreću se od prosječnih 22,3°C u siječnu i 23,3°C u svibnju do 32,4oC u lipnju, a broj sunčanih sati sličan je kao i za Riau. Tropska klima i kišne sezone čine svoje pa vode u svakom slučaju ne nedostaje. Sastav tla vodenih područja, bilo da se radi o potocima, rijekama, kanalima ili močvarama je naravno geografski uvjetovan. Kad pogledate sve je veoma logično, pobliže Barisan planinama u  vodenim tokovima nalazimo vulkanski materijal, prelaskom u ravnice i mirnije vode sve je više organskog, odnosno treset i dna bogata željezom s iznimno niskim Ph koji je izmjeren od čak 3.5 na dalje do 6.0, a u prije spomenutim višim vodenim tokovima Ph je izmjeren do 7.5 (prema podacima koje su bili dostupni). Deltama tih rijeka u većem dijelu prevladavaju Mangrove šume, s tim da je povećan salinitet vode uzrokovan miješanjem riječnog toka s priobalnim vodama oceana (engl. Brackish water).


Image


Tipični stanovnici takvih voda su vrste iz porodica Tetradontidae, Gobiidae, Chandidae i Hemiramphidae. Vodeno bilje koje raste u istim područjima su npr. Salvinia natans, Nymphaea nouchali, Ipomoea aquatica, Blyxa i Ludwigia adsendens. U prije spomenutim, nazovimo ih, tresetnim vodama, s veoma niskim Ph od 3.5 do 5.0, prema podacima iz studije „Indonesia – Integrated Swamps Development Project“, uspijeva otprilike 5 vrsta vodenog bilja , uključujući Vallisnerie, Urticularia i Nymphaea nouchali. Ti su podaci autentični no s blagom generalizacijom, s obzirom da u tresetnim područjima bogatim željezom uspijevaju i Cryptocorine u velikom broju u cijeloj jugoistočnoj Aziji. Zasigurno da podatak koji akvariste najviše zanima je  naziv biotopne kripte sa Sumatre koja je šire dostupna, a to je u ovom slučaju Cryptocoryne Pontederiifolia. Ribe koje susrećemo većinom su dvodihalice poput Betta i Trichogastera, no u samo te dvije provincije, a kamoli na cijeloj Sumatri, toliko je raznovrsnih voda u malim geografskim razmacima, tako da imamo tresetna izolirana područja praktično stajaćih voda poput bara i kanala za navodnjavanje, a kojih 100-injak metara u nekom smjeru teče jedna veća rijeka poput Siak Besar s potpuno drugačijom sedimentacijom, povećanom razinom kisika u vodi te prosječnim Ph 6.0, gdje odmah pronalazimo neke potpuno druge vrste.


Kada se odlučite za stvaranje biotopa Sumatre, ili bilo kojeg biotopa sličnog klimatskog i geografskog podneblja, imate toliko opcija da glava zaboli. Bitne stvari koje smo spomenuli su dugo kišno razdoblje s visokim vodostajem, prosječna temperatura zraka od nekih 26 do 27oC, te visoka vlažnost od čak 98%. Logično, temperature vode su slične onima zraka jer nema nekih ekstremnih razlika u temperaturi tijekom godine, više su izraženije dnevne amplitude. Te dnevne amplitude mogu utjecati jedino na temperaturne promjene u površinskim i plićim vodama, pa zaključujemo da s te strane postoji određena konstanta koja nam olakšava posao.  Prije svega je bitno odlučiti se koje ribe želimo držati, a to može biti npr. postav s Barbusima i Botiama, odnosno s druge strane, naglasak na dvodihalice kao što je Trichogaster trichopterus i poneka od Betta, naravno sa Sumatre. Sukladno tome i vodama u kojima te ribe žive biramo i vodeno bilje, tip podloge te određujemo brzinu protoka pumpe.


Image


Zašto sam se odlučio stvoriti biotop Sumatre? Zato jer sam o Sumatri i njenoj slatkovodnoj flori i fauni pronašao najmanje podataka, premda je to dom nekih od najpopularnijih riba u akvaristici. Puntius Tetrazona, Chrombotia machracantusTrigonostigma heteromorpha i Pangio kuhli samo su neke od široko zastupljenih vrsta, a o njihovim staništima imamo informacije uglavnom iz Malezije, točnije otoka Borneo (Kalimantan je naziv u Indoneziji). Kako su davno Borneo i Sumatra bili jedna cjelina realno je očekivati iste ili slične vrste na oba otoka, no kao što rekoh, eventualno se s Malezijskog dijela Bornea mogu pronaći zapisi i akvarističke reportaže. Donedavno sam imao dva prekrasna primjerka Chrombotia Machracantus, porijeklom sa Sumatre, htio sam im stvoriti biotop i prema tome sam isplanirao ovaj akvarij, no jedno jutro se dogodio pomor i Botia na moju veliku žalost više nije bilo. S biotopom sam odlučio krenuti dalje, odradio sam istraživanje, a preko teksta iz časopisa TFH Magazine na koji me uputio kolega akvarist Emil Stilin, stupio sam u kontakt s Justinom Havirdom sa Sveučilišta Florida koji je napisao interesantan članak o ribama Sumatre gdje je ekspedicija tog sveučilišta provela nekih 6 mjeseci. Poslao mi je određeni materijal i zbog toga sam mu veoma zahvalan. Neke materijale pronašao sam na internetu, a neke sam dobio i direktno iz Indonezije, npr. materijal o jezeru Toba, najvećem vulkanskom jezeru na svijetu i pomoću svega toga pokušao dočarati određeni prijelaz iz planinskih potoka prema manjim pritocima velikih sumatranskih rijeka. Kao što ste mogli pročitati podaci koji su me najviše interesirali odnose se na provincije Riau i Jambi i potez od planina Bukit Barisan prema četirima rijekama čije pritoke tamo izviru, a to su Siak, Rokan, Kampar i Indragiri. Sličan biotop nalazi se uzduž cijele istočne Sumatre prema jugu gdje teče rijeka Hari s koje dolazi najviše sumatranskih riba u naše akvarije zbog ekstenzivnog izlova za potrebe prodaje. Možda je baš vaša Chrombotia Machracantus nekada slobodno plivala rijekom Hari? Još južnije dolazimo do velike delte i močvarnih područja koja čine rijeke Lalan, Calik, Banyasi i Musi.  Ribe iz prikazanog biotopa možemo naći na više geoloških pozicija na Sumatri, od geološki višeg postava do većih rijeka u ravnicama i močvarnim poljima koja ih okružuju.


 Što se tiče flore, kao nezaobilazne biljke u postavu su Microsorum Pteropus i Microsorum Pteropus var. Windelow koja je inače genetski uzgojena u Danskoj (Tropica) i jedina za koju, naravno, nemam pokriće i dokaz da je ima na Sumatri, no zbog njene ljepote, ali i podrijetla jednostavno je nisam mogao zaobići. Tu su još dva mangrova panja i nekoliko kamena, no ako ćemo ići u detalje, mangrovi panjevi ne bi se trebali nalaziti ovdje, nego u biotopu ušća jedne od ovih rijeka, no to je jedan od kompromisa na koje sam pristao. Ono što odlikuje biotop koji sam pokušao dočarati je brži  protok vode, Ph od 6.0 do 7.0 te sitniji pijesak po sredini riječnog korita koji se lagano gubi između većih ili manjih oblutaka koje viđamo uz obale. Naravno, takve obale pronalazimo na otvorenijim dijelovima vodenog toka, tako da također ima mogućnosti za mnoštvo drugačijih postava biotopa. Postoji i jedna stvar koja u akvariju vizuelno ne bi izgledala dobro, ali bi dala biotopu ocjenu više, a to je svima poznata činjenica da visoko bilje poput Vallisneria i Hygrophila najvećim dijelom rastu  posred korita, ali toliko u krajnost nisam išao premda se Vallisneriu spiralis može zamijetiti i u prednjem planu. Osnovna misao vodilja prilikom stvaranja biotopa bila je priroda, dakle da bude što sličnije originalu, bez neke određene linije kretanja, a da se pritom može prikazati raznovrsnost flore i faune Sumatre. 


Image


Stvoreni biotop najviše odgovara Puntius Lateristriga (T-Barb) vrsti koji vole malo brži protok vode i može ih se naći kako vrzmaju između kamenja u bržim potocima i pritokama. Također, zbog takve prirode često ih se da zamijetiti i ispod slapova, no to u svakom slučaju nije pravilo, jer nastanjuju i područja plitkih potoka i sa slabijim protokom vode te nižim Ph, u prosjeku 5.0 do 6.0. Dna takvih voda bogata su željezom i prekrivena bio materijalom poput granja i lišća u raspadu. Jedan od najpoznatijih stanovnika Sumatre  kod mene je ujedno i najbrojniji stanovnik biotopa. Puntius Tetrazona, poznati mali prgavac pliva u manjim jatima skoro svim vodama Sumatre, a njegov stari naziv Barbus Sumatranus dovoljno govori o podrijetlu. U prijašnjem postavu imao sam dva primjerka Sijamskih algojeda (Crossocheilus Siamensis) koje sam predao u dobre ruke kolege akvarista, te sam zbog autentičnosti biotopa udomio popularnog Flying Fox-a (Epalzeorhynchos Kalopterus). Nažalost, sijamce originalno ne nalazimo na Sumatri premda se u podacima iz nekih publikacija navodi da je ta vrsta uvedena u drugom dijelu 20. stoljeća, no ja nisam našao dokaz da u ovom trenutku tamo obitavaju. Iz tog razloga ih je zamijenio njihov već spomenuti rođak. Još jedan domorodac je i Pangio Kuhli, klasični stanovnik Sumatre te jedna veoma interesantna riba zmijolikog izgleda čiji opis također možete pronaći na stranicama Akvarij.NET-a.


Slaganje biotopa postavlja brojne zamke u realizaciji projekta, jer akvarist dolazi u sukob između autentičnosti i ponuđenih resursa. Živimo u vremenu u kojem globalizacija zadire u sve pore planete i time uzrokuje velike promjene u biotopima tako da npr. nekada endemsko bilje Indokineskog poluotoka pronalazimo po močvarama Floride i Louisiane, pa slaganje biotopa postaje sve lakši i lakši posao. Ta težnja prema autentičnosti time postaje upitna jer se čovjek u toj poziciji upita o samoj definiciji biotopa. Osobno bih se upustio u nekakvu determinaciju pa bih u akvaristici biotop podijelio na povijesni i moderni.


   U povijesni biotop kontinenata i njihovih sastavnih dijelova svrstavamo floru i faunu koju se pronalazilo u predglobalizacijska vremena, dakle prije prekoocenaskih putovanja koja su bila prvi uzrok pojave novih vrsta na drugim kontinentima. Naravno, u ovom slučaju definiramo akvarističko viđenje tog pojma, jer kada bi gledali procese od početka zemlje, od Pangeae, od jedne ili dviju velikih kontinetalnih masa krenuli bismo u istraživanje samog postanka vrsta. Akvaristički gledano, moderni biotop nastaje kolizijom, odnosno međusobnim upoznavanjem kultura i razmjenom dobara, što ciljano, što slučajno. Preko Magellana i Columba te velikih putnika i istraživača poput Marka Pola do današnjih vremena namjernih i slučajnih uvođenja i miješanja vrsta,  biotop je u konstantoj promjeni. Nekada samo južnoamerička biljna vrsta Egeria Densa sada je kozmopolit kojega nalazimo na skoro svim kontinentima, pa i u prvotno opisanom biotopu Sumatre.   


Image 


   U postav biotopa možemo ići jednom od spomenutih dviju linija, povijesnom ili modernom, gdje ova druga nudi puno veće mogućnosti. Bez obzira na to za koji od ova dva stila odlučili postoje određeni parametri koji se moraju zadovoljiti, ukoliko postoji želja da biotop posjeduje što veću autentičnost. Da bismo to znali trebamo dobro proučiti geografska i klimatska obilježja ciljanog područja kako bismo saznali brzinu protoka, visinu vodenog toka, temperature, tvrdoću i Ph, broj sunčanih sati te snagu sunca na toj geografskoh poziciji u pojedina godišnja doba, pa vrijeme kišnih i sušnih razdoblja čime bismo dobili elementarne podatke. Za sam vodeni tok koji nas interesira dobro je znati i tip dna, što manje više logičnim slijedom možemo izvući iz prvih podataka uz pomoć raznih fotografija koje se mogu pronaći pretragom interneta, odnosno raznih knjiga te publikacija, što god nam padne pod ruku. Uz pomoć svih podataka te flore i faune za koju smo se odlučili, krećemo u slaganje željenog postava. Preporučujem ne miješati mnoštvo vrsta, što bilja što riba, čime biotop ne dobiva nužno na autentičnosti no vaše će se ribe osjećati bolje i sigurnije. Naš istaknuti kolega akvarist Marko Lenac jednom je upotrijebio izraz „Ikebana akvarij“ time ugrubo opisujući Amano, pa mogu reći i Dutch style akvarije, gdje u jednom stilu viđamo mnoštvo raznog bilja slaganog umjetnički, a u drugom često puta i minimalistički. Ti "ikebana" akvariji uistinu su posebni na svoj način te zahtijevaju puno truda i strpljenja, no to nije ono što bi trebalo prezentirati prirodu u stvarnosti. Biotop emulira prirodne uvjete i Vaših X litara predodređenih za tu prirodu ne smiju biti ništa drugo do sama priroda u malom, a to postižemo samokontrolom pri izboru flore i faune te nepodilaženjem nekim pravilima koja se primjenjuju u drugačijim načinima uređenja. Neka bude što vjernije, makar i pusto, ako tako u stvarnosti jest, samo čim više divlje, onakvo gdje bi Vaše ribe mogle reći: "Osjećam se kao kod kuće".


 Neka to bude biotop iz riblje perspektive!

Zadnje na forumu

  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    Pa ak propisno cikliraš akvarij ta kemija ti u principu niti ne treba.
    Znači ti razni...
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    A u tu vodu koja se mijenja dodam jos aquasafe i tetra safe start ili nista?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    Postoji puno teorija. Ja osobno u toku cikliranja ne mijenjam vodu jer realno nema potrebe.....
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    A kolko puta treba mijenjati tijekom cikliranja? I koliko vode se mijenja?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    21 Ožujak 2024
    ma nemas frke, tak i tak ces mijenjati vodu jos par puta prilikom cikliranja

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 18 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.