Brzi savjeti za uspješan biljni akvarij
- Detalji
- Hitova: 44929
Prije svega, dobar i bujan biljni akvarij zahtijeva dosta vremena i svakodnevno čeprkanje, kopanje, rezanje i rovanje. Stoga računajte da će vam rukavi biti zasukani, a reuma pod starost zagarantirana. URAVNOTEŽENOST je po meni najvažnija odlika dobrog biljnog akvarija. Kada je akvarij u takvom stanju, algi gotovo niti da nema, a biljke se pokazuju u najljepšem svjetlu. Pomanjkanjem ili viškom samo jedne komponente, ili kemijskog spoja, bilje može stagnirati, propadati, a alge se razbuktati. Takva neuravnoteženost može se dogoditi iznenadno, unutar par dana, stoga smatram da biljni akvarij treba svakodnevno promatrati i u slučaju neravnoteže reagirati na pravi način. Bilje će vam puno kompaktnije rasti ako ga svakodnevno podrezujete, skraćujete i oblikujete, a trule listove (kojih uvijek ima) odstranite.
Mišljenja sam da vrsta lampe nije bitna za rast bilja i da su takozvane ''biljne lampe'' samo još jedan način zarade na akvaristima. Lampe odaberite isključivo prema vlastitom doživljaju biljaka i ribica pod određenim svjetlosnim spektrom. Više zelenog spektra učinit će vaše biljke zelenijima i zdravog izgleda, dok će crveni spektar isticati boje crvenog i smeđeg bilja, ali i zdraviji izgled ribica. Plavi spektar je negdje u sredini. Razlika u rastu bilja bit će neprimjetna i neznatna. Nemojte zaboraviti dubinu akvarija - 10 cm znači mnogo kad je u pitanju prodor svjetlosti kroz vodeni stup. Stoga smatram da je idealan biljni akvarij visok oko 40-45 cm, kad se oduzme 10 cm za podlogu, ostaje 35 cm za bilje.
PODLOGA je drugi vrlo važan faktor. Osim pijeska (najbolji je onaj sitni 1-3 mm, čak 1-2 mm), vrlo važno je osigurati dobru mineralnu, hranjivu podlogu. Poslužit će sve gotove mineralne podloge u preporučenoj debljini, a još je bolji Vulcanit (koji nije razrijeđen pijeskom). Ipak, najbolje i najjeftinije rješenje kao zamjena komercijalnim podlogama je obična zemlja za cvijeće. Zemlju je potrebno najprije pripremiti natapajući je u kanti vode 3 tjedna. Tim postupkom ćemo ukloniti većinu potencijalnih uzročnika algi (posebno amonijak). Tako pripremljena podloga je dugotrajna i vrlo kvalitetna, a biljke će biti presretne. Gornji pješčani dio trebao bi biti debljine oko 5 cm, slično kao i mineralni ili zemljani dio (ovisi o vrsti, od 2cm (komercijalne podloge) – 5cm(zemlja)). I zapamtite, svi se elementi u akvariju mogu naknadno dodati, a ako na vrijeme ne stavite odgovarajuću podlogu, kasnije nema povratka.
GNOJENJE MIKROELEMENTIMA predstavlja osnovu gnojenja. Tu nema puno filozofiranja. Jedini pametan savjet je da se tjedna ili dvotjedna preporučena doza razdijeli na manje dijelove. Takvim manjim, a redovitijim gnojenjem biljke će biti zadovoljnije, a ostavit ćete manje prostora algama. Od velike količine gnojiva na našem tržištu preporučio bih da izaberete ono koje u sebi ima i dodano željezo. Ipak zapamtite, predozirati akvarij mikroelementima je puno lakše nego makroelementima, iako je uvriježeno drugačije mišljenje.
GNOJENJE MAKROELEMENTIMA u jednakoj je mjeri bitno kao i gnojenje mikroelementima i ovo je osnovna greška u većine akvarista s biljnim tankovima koji se toga ne pridržavaju. Manjkom makroelemenata biljke nisu u stanju upotrijebiti mikroelemente, CO2 niti svjetlo i tu se uvijek nađe prostor za alge koje počnu divljati. Prvi pokazatelj manjka fosfata su zelene točkaste alge (GSA- Green Spot Algea). Iako je ova alga gotovo uvijek prisutna na staklu naših akvarija, povećana količina GSA je signalno svjetlo da nam u akvariju kronično nedostaje fosfata. Slično je i s BBA (Black Beard Algae – smeđa čupasta alga) koja je pokazatelj manjka nitrata, a viška fosfata u vodi. Dodavanjem makrolemenenata (fosfata-KH2PO4 i nitrata-KNO3) i mjenjanjem dijela vode, takve probleme ćemo efikasno riješiti, a biljke će vidljivo bolje napredovati.
Količina fosfata u zahtjevnijem biljnom tanku trebala bi se kretati u granicama između 1-5 ppm, dok bi nitrata trebalo biti u granicama između 15-20 ppm. Različitim biljkama odgovaraju i različite količine jednog ili drugog spoja, tako da treba naći neki kompromis jer se ne može svakoj biljci udovoljiti u potpunoj mjeri. U našim dućanima jedino dostupno makroelementsko gnojivo je Nutrafinov zeleni ''NPK plantgro'' koje je zbog svoje cijene i pakiranja poprilično neisplativ. Iskusni akvaristi pripravljaju svoje otopine, stoga toplo preporučam takvu opciju. Postizanje crvenije boje kod biljaka s takvom tendencijom, postiže se spuštanjem količine nitrata u vodi te držanjem fosfata na gornjoj granici.
Da bi biljke obavljale fotosintezu koriste CO2, stoga je DODAVANJE CO2 u akvarijima s velikom količinom svjetla neophodno ako želite da vam biljke svo to svjetlo koje ste osigurali i iskoriste. Idealno bi bilo kada bi nivo CO2 u akvariju održavali na granici 30 ppm. Ta koncentracija je neškodljiva za akvarijsku faunu, a maksimalno iskoristiva za biljke. ''Diffusor'' je sigurno najbitniji dio opreme u CO2 sistemu, stoga izaberite onaj najkvalitetniji, onaj koji će otopiti najveći postotak ugljik-dioksida u vodi. Iako je komotnije kupiti ili nabaviti bocu s co2, pripravljanje vlastite reakcije uz pomoć kvasca, šećera i nekog stabilizatora, također je vrlo efikasno i isplativo. Biljke i same noću ispuštaju CO2, stoga pripazite na povećanu koncentraciju koja može biti kobna za živi svjet u vašem akvariju.
Povremeno upikavanje KRUTOG GNOJIVA u obliku tableta u podlogu pospješuje jačanje korijena kod biljaka, pogotovo ako je akvarij duže u pogonu i mineralna podloga je stara. Osim tabletica, korisno je tu i tamo dodati i pokoju Lateritnu kuglicu koja ima sličnu namjenu. Nemojte se opterećivati pravilima već promatrajte biljke te ako počnu stagnirati, kruto gnojivo jedan je od načina da bi se rast biljaka vratio na prave staze.
Tablete i kuglice najbolje je upiknuti uz sam korjen biljke. Vodite računa i o veličini, jer veće biljke trebaju i veću količinu gnojiva, i obrnuto.
ŽELJEZO(Fe) je jedan od osnovnih elemenata koji je neophodan za rast biljaka. Iako dosta komercijalnih gnojiva u sebi već sadrži željezo i spojeve željeza, dodatno obogaćivanje akvarijske vode željezom nije na odmet. Najisplativije je kupiti najobičnije željezo u tekućem obliku u bilo kojoj poljoapoteci i razmutiti je u pravilnom omjeru s vodom te dodavati po potrebi.
Željezo u tekućem obliku je fotosenzibilno, stoga je potrebno nakon razrjeđivanja držati pripravak u tamnim bocama.
Većina akvarijskog bilja (osim par najzahtjevnijih vrsta) može se uzgajati u tvrdoj VODI iako svi jači uzgajivači preporučaju korištenje meke vode. Moj bi jedini savjet bio da je dobro mijenjati vodu što ćešće i u što većim količinama (najbolje tjedno). Tako ćete mogućnost pojave algi svesti na minimum, pospješiti fotosintezu biljaka, i što je možda i najbitnije, pravilnije gnojiti mikro i makro elementima.
Meka voda puno je podložnija naglim promjenama ph vrijednosti stoga pripazite jer takve nagle promjene mogu biti kobne za faunu u vašem akvariju.
I na kraju STRPLJENJE. Još jedan vrlo važan element za uspjeh biljnog akvarija. Biljke su kao i ljudi, živa stvorenja, stoga im dajte vremena da se prilagode okolini i uvjetima koji vladaju u vašem akvariju. Nije mi se jednom dogodilo da je biljka dugo vremena stagnirala, da bi odjednom doživjela renesansu. Jednostavno joj je trebalo vremena da se prilagodi kemizmima u mom akvariju. Promatrajte napredak biljaka svakodnevno i probajte stvoriti neka vlastita pravila, zaključke i rutine koji će vam pomoći pri bavljenju biljnim akvarijima. Biljke i alge su izvrsni testeri koji će vam svojim izgledom, rastom, bojom i drugim karakteristikama najbolje otkriti što vam nedostaje u akvariju, a čega ima previše…
