Osnove morske akvaristike 3 - Filtracija

ImageMetabolizam (izmjena tvari) akvarijskih organizama ima za posljedicu nakupljanje organskog otpada. Djelovanjem mikroorganizama dolazi do razgradnje tog otpada. Krajnji produkti razgradnje su voda, ugljični dioksid, te spojevi dušika i fosfora. Spojevi dušika se aerobnom razgradnjom pretvaraju preko amonijaka i nitrita u nitrat, dok se daljnjom anaerobnom razgradnjom nitrati mogu pretvoriti u dušik. Amonijak i nitrit su otrovni za većinu životinja u akvariju već u koncentracijama manjim od 1 mg/l vode, dok je nitrat mnogo manje štetan, životinje ga toleriraju i u do 100x većim koncentracijama. Fosfat nije direktno otrovan, ali on kao i nitrat potiče razvoj u akvariju neželjenih algi.Zadatak filtracije akvarija je odstraniti iz sustava sve te nepovoljne produkte metabolizma.

Metode filtracije

Mehanička filtracija

Odnosi se na filtraciju preko vate, spužve i sličnih materijala kojom se mehanički odstranjuju čestice iz vode. U morskoj akvaristici se koristi obično samo kao predfiltracijski postupak, da se smanji opterećenje drugih filtera. Negativna strana je što se svaki mehanički filter brzo pretvara u biološki filter, jer se u njega nasele bakterije, pa postaju «tvornice nitrata». Zbog toga je potrebno njihovo često čišćenje.

Biološka filtracija

Biološka filtracija podrazumijeva  oponašanje prirodnih aerobnih i anaerobnih procesa u akvariju. Koriste se filterski mediji koji imaju veliku površinu koja je pogodna za naseljavanje aerobnih bakterija koje će vršiti razgradnju. Osim toga se kao dodatak koriste i denitratori: filteri koji omogućavaju stvaranje anaerobnih uvjeta za razgradnju nitrata. Danas se u biološkoj filtraciji vrlo često koristi živo kamenje. Živo kamenje je kamen koji nastaje od odumrlih koraljnih skeleta. Osobine su mu poroznost, prožetost raznim sitnim organizmima (od bakterija do crvića i algi), a u njegovoj unutrašnjosti se nalaze i anaerobne zone. Unošenjem živog kamenja u akvarij stvaramo zapravo sistem filtracije sličan onom u prirodi, sa već postojećom mikrofaunom i anaerobnim zonama.

Kemijska filtracija

Aktivni ugljen
Aktivni ugljen je kao apsorptivni materijal u upotrebi i u slatkovodnoj akvaristici. U morskoj akvaristici se koristi za razliku od slatkovodne u pravilu kontinuirano. Ima sposobnost apsorpcije organske tvari i iz vode odstranjuje tvari koje inače biološkom filtracijom nisu razgradive i koje «staroj vodi» daju žućkastu boju. Kod izbora ugljena treba obratiti pažnju da se izabere kvalitetan ugljen, jer proizvodi slabije kvalitete mogu u vodu otpuštati fosfate. Aktivni ugljen nema sposobnost vezivanja anorganskih otpadnih tvari (amonijaka, nitrata, nitrita ili fosfata).

Kemijska filtracija fosfata i silikata
Fosfati nastaju kao produkt razgradnje organske tvari a silikati su pak sastavni dio vodovodne vode. Kod pripreme vodovodne vode za akvarij mogu se odstraniti jedino posebnim filterima (ionskim izmjenjivačima, tj. deionizacijom), dok ih obrnuta osmoza odstranjuje dosta kratko, dok je membrana sasvim nova (tek nekoliko mjeseci, rok trajanja membrana je inače nekoliko godina). Zbog toga se u morskoj akvaristici često upotrebljava neki od materijala za odstranjivanje fosfata i silikata. Materijali za odstranjivanje fosfata mogu biti bazirani na aluminiju ili na željezu. Aluminijski bazirani materijali nisu povoljni za akvarije sa koraljima, jer mogu djelovati nepovoljno na neke koralje. Na željezu bazirani materijali koriste svojstvo željeza da sa fosfatom stvara netopivi spoj. Filter medij je obično u obliku zrnaca. Nije ga moguće regenerirati, već se nakon određenog vremena mijenja. Kod filtracije morske vode u akvariju silikat se obično odstranjuje ionskim izmjenjivačima, koji se također ne regeneriraju.

Protein skimming i skimmeri

Protein skimmeri se baziraju na fizikalno-kemijskoj metodi flotacije.
Malo o teoretskim osnovama: organski spojevi mogu biti topivi u vodi (hidrofilni) ili netopivi u vodi (hidrofobni) – tada su obično topivi u masti (lipofilni). Većina organskih spojeva ima u molekuli dijelove koji su hidrofilni i dijelove koji su hidrofobni. U posudi sa vodom takvi spojevi imaju osobinu da se skupljaju pri površini, pri čemu je hidrofilni dio u vodi, a hidrofobni dio okrenut prema zraku.
Kod protein skimmera se ta osobina koristi na sljedeći način: u vodu se ubacuju sitni mjehurići zraka, na koje se onda takvi spojevi skupljaju. Od mjehurića se formira pjena a skimmer je tako konstruiran da prljava pjena izlazi u sabirnu posudu (collection cup) i može se baciti. Na taj se način odstrani dosta organskih spojeva prije nego što se uopće počnu razgrađivati, a odstranjuju se i oni spojevi koji nisu razgradivi. Skimmanje funkcionira samo u morskoj vodi, koja zbog soli ima veću površinsku napetost, te se u njoj mogu formirati dovoljno sitni mjehurići, što je za sam proces važno.

Image

Na slici se vidi formiranje «suhe pjene» - pjene koja se sastoji većim dijelom od prljavštine i njezino izdizanje od «mokre pjene» u donjem dijelu.

Ubacivanje zraka u vodu može se postići običnim raspršivačima i jakom zračnom pumpom (raspršivači koji se koriste su od drva, jer daju najsitnije mjehuriće), ubacivanjem zraka preko rotora pumpe ( needle-wheel) ili nekim sličnim sistemom. U principu se skimmer najčešće sastoji od okomite cijevi koja dijelom izviruje iz vode i na kojoj je sabirna posuda (collection cup) za sakupljanje otpada (skimmate). Skimmeri zahtijevaju redovito čišćenje jer prljavština nakupljena na stjenke smanjuje efikasnost skimanja.
Protein skimmer se danas smatra jednim od bitnih (iako ne apsolutno neophodnih) dijelova filterskih sustava u morskoj akvaristici.

Image

Denitratori i odstranjivanje nitrata
Za odstranjivanje nitrata se mogu osim prirodnih metoda (živo kamenje) koristiti i posebni filteri. Takvi filteri u svojoj unutrašnosti omogućavaju anaerobne uvjete (uvjete bez prisutnosti kisika). Obično se sastoje od filterske posude koja je dobro zatvorena, sa vrlo slabim protokom vode. Neki sistemi koriste posebne filterske materijale koji služe kao dodatno hranilište anaerobnim bakterijama (npr. sumporni filteri), dok se kod drugih treba takav substrat dodavati redovito u filter.
Denitratore (nitrat-filtere) danas koriste akvaristi u reef akvarijima, ali su iskustva kontroverzna.

Zadnje na forumu

  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    Pa ak propisno cikliraš akvarij ta kemija ti u principu niti ne treba.
    Znači ti razni...
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    A u tu vodu koja se mijenja dodam jos aquasafe i tetra safe start ili nista?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    Postoji puno teorija. Ja osobno u toku cikliranja ne mijenjam vodu jer realno nema potrebe.....
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    A kolko puta treba mijenjati tijekom cikliranja? I koliko vode se mijenja?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    21 Ožujak 2024
    ma nemas frke, tak i tak ces mijenjati vodu jos par puta prilikom cikliranja

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 18 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.