Belo Monte – blagoslov ili propast?!

ImagePotaknut raznim diskusijama na stranim forumima, odlučio sam napisati jedan ozbiljan, kvalitetan i možda čak nešto važniji članak od ostalih svojih radova.

Probati ću se orijentirati u članku na (okrutne) činjenice, a ne na nekakva nagađanja, iako ću i u tom pogledu iznjeti svoju tezu.

Brazilska državna firma za izradu brana, Electronorte, sprema se napraviti jednu od najvećih kontroverznosti – branu Belo Monte na rijeci Rio Xingú u državi Pará. Belo Monte brana će poplaviti 400 četvornih kilometara agrokulturnog zemljišta i šuma, te će direktno utjecati na Paquiçamba rezervat Juruna plemena. Tisuće ljudi će biti premješteno na drugu lokaciju, no po meni tragičnije, tisuće endemskih vrsta južno Američkih riba će biti osuđeno na propast.

Izgradnja te brane koja se planira za 2008. godinu, otvorit će seriju novih brana na rijeci Rio Xingú, koje će opet utjecati na plodno tlo, šume i plemena koja ih naseljavaju. Belo Monte neće proizvoditi energiju u periodu od tri do pet suhih mjeseci, a time će postati najneučinkovitija brana na svijetu. Samim time će bit potreba za još brana, uzvodno, kako bi osigurale konstantan i siguran protok vode ka turbinama brane Belo Monte. Brazilska vlada otvoreno govori o planovima proizvodnje sljedećih brana uzvodno od Belo Monte brane: Altamira (6,588 MW) Ipixuna (1900 MW), Kakraimoro (1490 mil MW) i Jarina (620 MW).


Image Image

slike preuzete sa http://www.estadao.com.br


Tim potezom zemljište Araweté, Assuriní i Arara šumskih plemena bit će potopljeno, te će to opet rezultirati još jednim premještajem ljudi. Sveukupno 6,000 km2 šume.No, usprkos svim tim podacima, ta brana se i dalje propagira kao «blagoslov Boga» - zašto? Nova brana koštat će od prilike 3,9 bilijuna $, a još 2,6 bilijuna $ biti će potrebna za izgradnju vodova. Zbog svog velikog kapaciteta od 11,000MW, postat će treća najveća brana na svijetu. Masivna ekspanzija hidro-elektrike u rijeci Rio Xingú, jedan je od planova desetogodišnjeg plana Brazilske vlade u Amazonskom području i navodno je hidro-elektrika jedini način da se Brazil spasi iz energetske krize u kojoj se nalazi.Čitajući sve tekstove vezane za Belo Monte branu, ne mogu a da se ne pitam, da li je to zbilja jedini način?
Nažalost, još jednom imamo priliku svjedočiti kaosu uzrokovanim ljudskim napretkom.Rio Xingú, kao što sam već napomenuo, dom je mnogih endemskih vrsta južne Amerike, uključujući ciklide, tetre, catfishe...Jedna od tih vrsta je Hypancistrus zebra, vjerojatno u ovom trenu najpopularniji catfish na svijetu.

Image

Iako sam jedan od žešćih zaljubljenika porodice Loricariidae, osobito roda Hypancistrus, za ovu određenu vrstu nikada nisam bio nešto posebno zagrižen. Možda poradi toga što sam oduvijek u svom životu izbjegavao nekakve trendove, a zebra pleco je upravo to, trend koji je počeo prije 20 godina i još se nije ugasio... još...Prva opisana riba iz genusa Hypancistrus (Isbrücker & Nijssen, 1991), poznata je u svijetu još kao imperial pleco, zebra pleco, L046, L098, L173 (L098/L173 razlikuju se u varijabilnom/nepravom tjelesnom koloritetu). Raspon temperature koja odgovora H.zebri je 26°C – 30°C, a pH od 6 – 7,5, te pri srednjoj tvrdoći od kojih 12 GH/KH (iako tvrdoća ovdje ne igra presudnu ulogu). Rio Xingú je pun kamenja raznih veličina, te finog pijeska koji se nalazi ispod i između njih, a u takvom okruženju H.zebra se osjeća najugodnije. Prehrana se bazira isključivo na mesu, iako je jako važno za mlade zebre u razvoju da se hrane i algama. Mrijesti se u pećinama, pri povišenoj koncentraciji otopljenog kisika,nešto višoj temperaturi (28-30°C), te jakoj i dobroj struji vode(protok 10 puta veći od zapremine tanka postiže dobre rezultate). Veličina iznosi 80mm standardne dužine(ne uključujući repnu peraju), te spada u manje hypancistruse. U današnje vrijeme cijene Hypancistrus zebre, popularnog L046 broja temeljenog na DATZ klasifikacijskom kodu, izrazito su velike. Tolika je potražnja za tim izrazito atraktivnim hypancistrusom da im je cijena počela brzo rasti tokom zadnjih par godina. Divlja riba lovila se u brzacima rijeke Altamira i eksportirala se iz Brazila diljem svijeta u tolikim količinama da je njezina populacija u divljini rapidno počela opadati. Ono malo akvarijski uzgojenih primjeraka, nije bilo niti blizu da zadovolji današnje megalomansko tržište.

Brazilska vlada odlučila je nešto učiniti za očuvanje jedne od svojih endemskih vrsta, i stavila ju je na listu zabranjenih riba za izvoz koju vodi IBAMA organizacija. Vjerojatno najveća ironija u svemu tome je što su stavili zabranu izvoza H.zebre, kako bi je očuvali, a grade branu u njenom prirodnom stanišu, te je vrlo vjerojatno da će ih tom akcijom sve istrijebiti. Sa tim saznanjem o budućem uništenju tolikih prirodnih ljepota koje mi akvaristi njegujemo, izuzetno je važno da mi, akvaristi, očuvamo prirodne ljepote kao što je Hypancistrus zebra uz sve ostale ribe i organizme.

Zadnje na forumu

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 18 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.