Osvrt na taksonomiju kornjača

Taksonomija kornjača je sigurno jedna od najzanimljivijih, najkomliciranijih i najkontroverznijih u čitavoj sistematici. Za većinu vrsta su svi relevantni taksonomi složni gdje koja pripada, ali također ima dosta toga što se stalno stavlja pod upitnik. Među najrelevantnijim piscima u zadnjih par godina su Fritz and Havas 2006, Fritz and Havas 2007, Turtle taksonomy Working Group 2007, Rhodin, van Dijk, and Parham 2008 i Artner 2008.

Nekoliko riječi o početku taksonomije. U 18. stoljeću je švedski znanstvenik Carl von Linne u svojim radovima Species Plantarum i Systema Naturae uveo binarnu nomenklaturu po kojoj se i dan danas rade opisi. Binarna nomenklatura znači da se naziv svake vrste sastoji od dva latinska imena. Prvo, rodno ime (Genus) i drugo kao specifični atribut (species). Iako se često moze pročitati da se radi o  „latinskim imenima“,ta to nije potpuno točno jer se  radi se o stručnom  ili znanstvenom nazivu. Međunarodno pravilo je da se u stručnom nazivu Genus piše prvim velikim slovom, dok naziv vrste (species) malim slovom i to sve u kurzivu. Zoološka sistematika se dijeli u razne stupnjeve koji  predstavljaju taksonomiju.




Carl Linnaeus, otac moderne binominalne taksonomije.
Slika: Alexander Roslin, 1775 godine

Kornjače su u sistematici raspodijeljenje prema sljedećem :
•   Carstvo: Animalia
•   Podcarstvo: Metazoa
•   Odjel:  Eumetazoa
•   Pododjel: Bilateria
•   Nadkoljeno: Deuterostomia
•   Koljeno: Chordata
•   Potkoljeno: Vertebrata
•   Nadrazred: Gnathostomata
•   Razred: Reptilia
•   Podrazred: Anapsida
•   Red: Testudines
•   Podred: Cryptodira
•   Nadporodica : -----
•   Porodica : -----
•   Podporodica : -----
•   Rod : -----
•   Vrsta : -----
•   Podvrsta : -----
•   Podred : Pleurodira
•   Nadporodica : -----
•   Porodica : -----
•   Podporodica : -----
•   Rod : -----
•   Vrsta : -----
•   Podvrsta : ---

Kornjače se dijele u dva podreda. Cryptodira, takozvane krijovrate i Pleurodira, koje se nazivaju stranovrate. Kao što samo ime kaze, stranovrate saviju glavu na stranu, dok krijovrate uvuku glavu u oklop. Podred Cryptodira sadržava 4 nadporodica koje su podijeljene na 11 porodica, dok u podredu Pleurodira nemamo nadprodicu nego samo tri porodice, afričke Pelodmeduse iz porodice Pelomedusidae, južnoameričke i australske Chelide iz porodice Chelidae, i južnoamerički Podoknemisi iz porodice Podocnemididae. Zbog lakše predglednosti ovdje nisu navedene detaljno sve porodice, podporodice i vrste. Taksonomija australskih kornjača je još uvijek u razvoju. U Australiji i Južnoj Americi se nalazi najviše neopisanih vrsta. Na vodećim stručnjacima svijeta je da u narednim godinama pronađu i opišu vrste koje su nam još skrivene.


Kornjača iz podreda Krijovrate (Cryptodira).


Kornjača iz podreda Stranovrate (Pleurodira). Acanthochelys pallidipectoris

Broj vrsta kornjača ovisi o tome po kojem taksonomu gledate vrste. U spiscima „Havas i Fritz 2007”, „Turtle taksonomy Working Group” ili „Rhodin, van Dijk i Parham 2008” navedeno je vise od 300 vrsta i preko 130 podvrsta, dok u spisku Artner 2008, broj vrsta ne prelazi ni 300. Prema mišljenju Artnera mnogi taksonomi se drže zakona „publish or perish” (objavi ili propadni) što dovodi do takozvanog „splittinga”. Objavljuju se vrste i podvrste koje u stvarnosti nisu kao takve za priznati. Barska kornjača (Emys orbicularis) je vjerojatno najbolji primjer za splitting.
Fritz i Havas priznaju ukupno 14 podvrsta u vrsti Emys orbicularis, dok Artner priznaje samo 5 podvrsta. Rod Actinemys i rod Emydoidea, koji sadržavaju po jednu vrstu  (Actinemys marmorata i Emydoidea blandingii) uopće ne priznaje i te dvije vrste svrstava u rod Emys. Dakle po Artneru Emys blandingii i Emys marmorata. Drugu vrsta u rodu Emys, koja je pod Havas i Fritzom opisana kao Emys trinarcis, Artner uopće ne priznaje.
Nadalje Artner svrstava mnoge vrste kao podvrste drugih, kao što je to slučaj sa zmijovratnom vrstom Macrochelodina kuchlingi koju Artner svrstava kao podvrstu od Macrochelodina rugosa.
Općenito su svi suglasni da taksonomija australskih kornjača treba biti djelomično revidirana. I tu već prestaje suglasnost jer se stručnjaci ne slažu oko toga što treba promjeniti.
Za taksonome je jasno da se na primjer rod Elseya treba podijeliti u dva roda, Elseya i jedan novi rod. 2007. godine je Wells imenovao novi rod po imenu Wollumbinia u koje svrstava neke vrste koje su se dosada vodile u rodu Elseya.

Godine 2009. Thompson i Georges taj novi rod rod nazivaju Myuchelys. Ime se sastoji od dva naziva. Prvi je Myuna, što znači „bistra voda", drugi dio imena je „chelys", grčko ime za "kornjaču".
Mnogi herpetolozi ne priznavaju Wellsov rad jer je objavljen u „običnom" časopisu koji je dostupan samo na internetu i prema mišljenju stručnjaka ne ispunjava  osnovna pravila za stručni opis i objavu novog roda.
Thompson i Groregs u svom radu od ove godine i ne spominju novoimenovani rod Wollumbinia, ali su već izdali članak za objavu u kojem opisuju razlog zašto naziv Wollumbinia nije za priznavanje.
Koji će se rod na kraju priznati, Wollumbinia ili Muchelys, pokazat će vrijeme. Obično se ravna po tome da ako se jedan takson u sljedeća tri spiska navede, tada je priznat. Tako je na primjer pokušano od jedne grupe taksonoma, među kojima je i poznati Roger Bour, mediteransku vrstu kopnenih kornjača Testudo hermanni svrstati u zasebni rod „Eurotestudo”, što nije prihvaćeno od strane ostalih taksonoma. često ćete pročitati podvrstu Terstudo hermanni hercegovinensis. Radi se o nama svima poznatoj čančari koja je nastanjena na obali hrvatskog, bosansko-hercegovačkog i crnogorskog Jadrana. Iako je već 1899. opisana, 2002. godine ju je Jarmo Perälä pokušao vratiti kao podvrstu, što nitko relevantan nije prihvatio. Razlog za to je vrlo jednostavan. Takozvana T.h.hercegovinensis se razlikuje po morfologiji od Testudo hermanni boettgeri, ali ne genetski i s time se „Testudo hermanni hercegovinensis” vodi i dalje kao Testudo hermanni boettgeri, takozvana istočna podvrsta vrste Testudo hermanni. Terstudo hermanni hermanni se naziva zapadnom vrstom.

Pri eventualnom uzgoju i razmnožavanju treba unatoč svemu voditi računa odakle životinje potječu. Još jedan primjer je kineska mekooklopna kornjaca, Pelodiscus sinensis, u kojoj nema opisane podvrste, ali se sa sigurnošću može reći da podvrste postoje.
Rasprostranost je od Vietnama, preko Kine, pa sve do južnog Sibira. Da se radi o jednoj te istoj vrsti, bez ijedne podvrste, je gotovo nemoguće. Jedino što nedostaje je točna lokacija raznih kornjača koje su navedene pod Pelodiscus sinensis, ali gdje je očito da se radi o nekoj podvrsti, a možda čak i vrsti.

Dakle, vidimo da je  taksonomija u kornjača  relativno komplicirana stvar i sigurno ima dosta o čemu poznati stručnjaci mogu raspravljati.

Zadnje na forumu

  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    Pa ak propisno cikliraš akvarij ta kemija ti u principu niti ne treba.
    Znači ti razni...
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    A u tu vodu koja se mijenja dodam jos aquasafe i tetra safe start ili nista?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    Postoji puno teorija. Ja osobno u toku cikliranja ne mijenjam vodu jer realno nema potrebe.....
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    A kolko puta treba mijenjati tijekom cikliranja? I koliko vode se mijenja?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    21 Ožujak 2024
    ma nemas frke, tak i tak ces mijenjati vodu jos par puta prilikom cikliranja

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 18 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.