Osnove o kemijskim vrijednostima vode
- Detalji
- Napisao/la Vlado
- Hitova: 40859
Gotovo da i nema članka o akvaristici koji ne ističe važnost kvalitete akvarijske vode! Voda je doslovno izvor života, kako za ribe, tako i za biljke, te smo stoga odlučili i sadašnjim i budućim akvaristima približiti neke osnovne pojmove o kemijskim vrijednostima vode.
OPĆA TVRDOĆA VODE (GH)
Opća tvrdoća vode određena je otopinama različitih soli od kojih su najutjecajnije otopine soli kalcija i magnezija. Jednostavno rečeno, za vodu koja sadrži visok udio otopina spomenutih soli kažemo da je tvrda, dok u suprotnom kažemo da je voda mekena.
Preporučena tvrdoća koja je pogodna za pravilan rast i razvoj većine akvarijskih ribica je od 6° do 16° dH (tvrdoća mjerena u °dH=stupanj njemačke tvrdoće vode). Tako je npr. zagrebačka voda prilično tvrda, te njena tvrdoća izražena u ° dH iznosi oko 20!
KARBONATNA TVRDOĆA VODE (KH)
Osim spomenutih otopina soli, u vodi se nalaze i hidrogen karbonati čiji se udio određuje KH-vrijednošću. Hidrogen karbonati su vrlo važni u akvarijskoj vodi budući da djeluju kao pH rezervoari, tj. spriječavaju nagle promjene pH vrijednosti! Odnosi KH i GH su poznati i mogu se očitati iz tablica. Preporučena vrijednost karbonatne tvrdoće iznosi od 3 ° dKH do 10 ° dKH.
pH VRIJEDNOST
Jednostavno reeeno pH vrijednost je pokazatelj kiselosti odnosno lužnatosti otopina, u našem slučaju vode. Voda koja ima pH vrijednost 7 je neutralna, dok je voda s vrijednostima ispod 7 kisela. Naravno, za vodu čija je pH vrijednost preko 7, kažemo da je lužnata. Preporučena pH vrijednost za većinu akvarijskih ribica iznosi između pH 6,5 i pH 8,5. pH vrijednost u akvariju direktno ovisi o karbonatnoj tvrdoći i sadržaju ugljičnog dioksida (CO2). Zagrebačka voda je npr. blago lužnata, te njen pH iznosi oko 7,5-8.
AMONIJAK (NH3), NITRIT (NO2), NITRAT (NO3)
Na kvalitetu vode znatno utječu i dušikovi spojevi koji nastaju razlaganjem tzv. akvarijskih nusprodukata (riblji izmet, ostaci hrane, odumrli dijelovi biljaka...). Koja vrsta spoja će se stvoriti, ovisi o pH vrijednosti. Tako će se npr. kod pH većih od 7 stvarati štetni amonijak, dok će kod niži pH vrijednosti stvarati neštetni amonij.
Jednostavno rečeno udio amonijaka mora biti 0, udio nitrita manji od 0,1 mg/l, dok udio nitrata mora biti manja od 25 mg/l. Spomenute granice možemo postići kvalitetnim sustavom filtracije i djelomičnim promjenama vode (vidi članak Održavanje akvarija).
Dakle, akvarijska voda sadrži razne kemijske spojeve čije je udjele poželjno kontrolirati. Sada već i kod nas postoje razni testeri i drugi preparati (npr. za korekciju KH vrijednosti). Na vama je da odlučite hoćete li ih i u kojoj mjeri koristiti budući da cijena takvih "sitnica" baš i nije beznačajna, a primjenom tih preparata moguće je izazvati i neželjene poremećaje u akvarijskom biotopu.
Za snižavanje pH vrijednosti vode savjetujemo vam korištenje treseta ( napomena- treset nema učinka u tvrdoj vodi, a u jako mekoj-OPREZ ) . To je prirodan način na koji ćete ribama stvoriti zdravu okolinu. Napominjemo da ae upotrebom treseta voda lagano posmeđiti što je i poželjno za neke ribe jer se osjećaju sigurnije! Sličan efekt postiže se upotrebom mangovog drva kao dekoracije.
