Režimi gnojenja biljnoga akvarija
- Detalji
- Hitova: 43160
Jedan od preduvjeta za lijep biljni akvarij je redovito unošenje potrebnih hranjivih tvari koje bilje treba.
Za gnojenje biljnih akvarija razvijene su razne metode. Najpopularnije od njih, Estimative Index i PPS pro, detaljnije su obrađene u nastavku teksta.
Najveće razlike među metodama su količina i učestalost izmjena vode, korištenje testera, doziranje gnojiva i sl. Akvarist mora sam odabrati koja mu metoda odgovara.
Sears & Conlin paper , PMDD
Paul l. Sears i Kevin C. Conlin su 1996. godine napisali članak ''Controll of Algae in Planted Aquaria'' poznatiji kao ''Sears and Conlin paper''.
Iz članka je proizašla metoda gnojenja biljnih akvarija (PMDD- Poor Man's Dosing Drops) kojoj je cilj opskrbljivanja bilja sa hranjivim tvarima istovremeno izostavljajući doziranje fosfata kako bi se spriječila pojava algi.
Sears i Conlin smatrali su da veća količina fosfata uzrokuje stvaranje algi te da je bilju dovoljno fosfata proizvedenog ribljim otpadom i ostacima hrane.
Ubrzo se ustanovilo da su na taj način biljke previše limitirane te da je fosfate ipak potrebno naknadno dodavati gnojenjem, a i hipoteza o fosfatima kao uzročnicima algi je odbačena.
Tom Barr je svojim znanstvenim radovima dokazao da fosfati nisu direktan uzročnik pojave algi već da je povezanost sa fosfatima indirektna.
Barr je dokazao da kod dodavanja fosfata dolazi do povećane potražnje bilja za CO2. Jedino ako ta potražnja bilja nije popraćena s više CO2 tek tada dolazi do pojave algi: dakle zbog manjka CO2 a ne povišenih fosfata.
Raznim modifikacijama PMDD metode nastale su neke druge metode od kojih su najpopularnije: Barrov ''Estimative Index'', PPS classic, PPS pro te Redfield Ratio i Method of Controlled Imbalances.
ESTIMATIVE INDEX
Estimative Index je kreirao Tom Barr kao jednostavnu metodu gnojenja biljnih akvarija bez potrebe za skupim testerima.
Osnova Estimative Indexa je doziranje veće količine gnojiva nego što je to bilju potrebno kroz tjedan, čemu slijedi veća izmjena vode kako bi se spriječilo eventualno nagomilavanje neiskorištenog gnojiva.
Zahvaljujući tjednim većim izmjenama vode (50%) lako je održavati određenu razinu gnojiva u akvariju bez upotrebe raznih testera koji mogu bit prilično nepouzdani i skupi.
Estimative index je zamišljen tako da bude primjenjiv na najzahtjevnijim, gusto zabiljenim akvarijima s jakim svjetlom uz dodatak CO2 (high light, high tech), ali lako se može prilagoditi i manje zahtjevnim akvarijima smanjivanjem doza ili učestalosti doziranja.
Postupak doziranja je jednostavan:
Svaki dan (ili dva-tri puta tjedno za ''low light'' akvarije) treba dozirati gnojiva da bi se do kraja tjedna unijele ciljane vrijednosti u akvarij.
Na kraju tjedna izvršava se izmjena 50% vode da se rastereti sustav od nepotrošenog gnojiva.
Nakon toga postupak se ponavlja.
-------------------------------------------------
EI ciljane vrijednosti:
CO2 ; 25-35 ppm
NO3 ; 10-30 ppm
K+ ; 10-30 ppm
PO4 ; 1,0 – 2,0 ppm
Fe ; 0,2 – 0,5 ppm ili više
-------------------------------------------------
Gnojiva možemo dozirati u prahu ili u već pripremeljim otopinama.
Otopinama se preciznije može dozirati pa su one bolji izbor, pogotovo za manje akvarije.
-------------------------------------------------
Primjer EI metode kroz tjedan
Pon - doziranje mikroelemenata (0,3ppm Fe)
Ut - doziranje makroelemenata (7ppm NO3 , 7ppm K , 0,5ppm PO4)
Sri - doziranje mikroelemenata (0,3ppm Fe)
Čet - doziranje makroelemenata (7ppm NO3 , 7ppm K , 0,5ppm PO4)
Pet - doziranje mikroelemenata (0,3ppm Fe)
Sub - ništa
Ned - Izmjena 50% vode i doziranje makroelemenata (7ppm NO3 , 7ppm K , 0,5ppm PO4)
-------------------------------------------------
Napomena:
Ukoliko se koristi RO voda, ili je GH vode prenizak, potrebno je povisiti GH.
Za to se koristi GH booster ili Seachem Equilibrum (CaSO4, MgSO4, K2SO4).
Pipovača je kod nas dovoljno tvrda pa je nepotrebno naknadno dodavanja kalcija i magnezija.
Kod gnojenja Estimative Indexom bitno je osigurati visoku i konstantnu razinu CO2 u akvariju tijekom cijelog fotoperioda a treba osigurati i dobru distribuciju CO2 i ostalih hranjivih tvari dobrim protokom.
CO2 je potrebno iskopčavati noću, kad je bez fotosinteze manja koncentracija kisika u vodi, jer bi veća razina CO2 mogla ugroziti faunu.
PERPETUAL PRESERVATION SYSTEM (PPS)
Perpetual Preservation System je kreirao Edward, moderator na ''Aquatic Plant Centralu'' (APC) .
PPS classic je metoda gnojenja kojoj je cilj dozirati točno onoliko gnojiva koliko će bilje u akvariju potrošiti.
Na taj se način mogu potpuno isključiti izmjene vode ili se pak svesti na minimum.
Ova metoda zahtjeva redovito testiranje fosfata i nitrata u akvariju.
PPS PRO
PPS pro je novija i popularnija PPS metoda koja ne zahtjeva korištenje testera.
Ova metoda ima neke smjernice o trajanju fotoperioda ovisno o snazi rasvjete;
-------------------------------------------------
Low light - (ispod 0,5W/lit) ; 10-12 sati na dan
Medium light - (0,5W/lit - 0,75W/lit) ; 8-10 sati na dan
High light - (0,75W/lit - 1W/lit) ; 7-8 sati na dan
Very high light - ( više od 1W/lit) ; 6 sati na dan
-------------------------------------------------
Doziranje po PPS pro metodi vrši se pripravljenim otopinama mikro i makroelemenata.
Otopina mikroelemenata se dobije tako da se u bocu zapremine 1 L pomiješa 80grama CSM+b s 1 L destilirane vode.
Otopina makroelemenata se dobije tako da se u boci zapremine 1 L pomiješa:
59 g K2SO4
65 g KNO3
6 g KH2PO4
41 g MgSO4 (ako se koristi RO voda ili ako se duže vrijeme ne rade izmjene vode).
Treba dozirati 1 mL svake otopine na 38 L akvarijske vode dnevno.
Takvim doziranjem se svaki dan u akvarij unosi oko:
-------------------------------------------------
1ppm NO3
1,3ppm K
0,1ppm PO4
0,13ppm Fe
-------------------------------------------------
Doziranja se vrše prije paljenja svijetla kako bi hranjive tvari bile pristupačne biljkama kad se svijetlo upali.
Napomena:
PPS metoda preporučuje cijelodnevno održavanje niže razine CO2 (do 20ppm-a).
CO2 ostaje uključen noću da se Ph vrijednost održi stabilnom. Budući da je CO2 razina niža nema opasnosti od gušenja riba.
Izmjene vode se u PPS metodi vrše po potrebi: u slučaju većeg broja riba, manje biljne mase, ispuštanja elemenata iz podloge i sl.
REDFIELD (BUDDY) RATIO
Redfield Ratio je molekularni omjer ugljika, dušika i fosfora u fitoplanktonu (C:N:F = 106:16:1).
Opisao ga je Alfred.C.Redfield u svojem članku 1934. godine.
Charles Buddendorf je na temelju tog Redfieldovog omjera predstavio metodu za borbu protiv algi.
Metoda se je temeljila na zamisli da je potrebno ''izbalansirati'' dušik i fosfor u akvariju da oni budu blizu idealnog Redfield omjera N:P=16:1 jer se tim načinom rješava većina problema sa algama.
Prema autoru članka svako veće odstupanje od navedenog omjera dovodi do problema s algama i/ili cijanobakterijom.
Ubrzo nakon objavljivanja otkriveni su nedostatci i greške ove metode.
Naime Charles Buddendorf predlagao je održavanje nitrata i fosfata u omjeru mase 16:1 dok se Redfieldov omjer odnosi na omjer broja atoma.
Kad se taj omjer preračuna u masu , dolazi se do omjera N:P=7:1 što je 2,2 puta više u korist fosfora. Preračunato u nitrate i fosfate omjer iznosi NO3:PO4=10:1.
Kasnije je Buddendorf dodao metodi i tzv ''Buddy Ratio'' u kojem je konačno uzeo u obzir razliku između omjera mase i atoma .
Tom Barr (Estimative Index) i Edward (PPS) su odbacili važnost omjera doziranja dajući na važnosti Liebigovom zakonu.
METHOD OF CONTROLLED IMBALANCES (MCI)
Ovu je metodu nedavno na APC forumu objavio Christian Rubilar kao metodu za riješavanje algi.
Metoda se temelji na smanjivanju fosfata dok se ne pojavi zelena točkasta alga i onda održavanje sustava na granici zelene točkaste.
Pretpostavka je da uvjeti niskog fosfata koji odgovaraju zelenoj točkastoj algi, ne odgovaraju niti jednoj drugoj vrsti alge.
Metoda započinje tzv. KNO protokolom kojim se doziraju samo nitrati dok se ne pojavi zelena točkasta a onda se na temelju potrošenih nitrata do pojave točkaste i određuje tjedna doza doziranja nitrata.
Nakon toga se provodi tzv. PO4 protokol kojim se dodavanjem određene količine fosfata određuje tjedno doziranje fosfata prema nestanku točkaste alge.
Preduvjeti za korištenje ove metode su:
- Jako svijetlo. Rubillar predlaže minimum 1W/L.
- Predlaže se miješanje s RO vodom radi snižavanja KH i postizanja željenog Ca i Mg omjera (1:4).
- Visoka razina CO2; podizanje razine CO2 dok ne pojave znakovi stresa kod faune (kozice).
- Niska količina PO4 u pipovači. Ako je ta razina veća, onda se ova metoda ne može primjenjivati.
Ovi preduvjeti odbijaju mnoge od ove metode, pogotovo početnike koji žele što jednostavniju metodu.
Također je započinjanje bilo kakve metode ''traženjem'' alge za mnoge neprihvaljivo.
