Akvarij kao fotografija
- Detalji
- Napisao/la Elena & Davor
- Hitova: 28371
Neki kažu da se akvarij (da bi lijepo izgledao) mora urediti kao da je slika ili fotografija. Mora imati fokusnu točku, mora imati dubinu, perspektivu, kompoziciju, ideju, priču... Jedna dosta važna stvar kod fotografiranja jest odabir žarišne ili fokusne točke. To je centar fotografije u smislu poruke ili ideje pa mnogi fotografi amateri stavljaju žarišnu točku u prostorni centar fotografije. Krivo. Isto je i s akvarijem - ako u sam centar ili sredinu akvarija stavimo neki dominantni predmet (panj, najveću ili najsvjetliju ili najcrveniju biljku) napravili smo grešku. Akvarij će tako izgledati jako statično. Puno ćemo majne pogriješiti ako za žarišnu točku odaberemo onu kojoj je sjecište u nekoj od trećine akvarijskog prostora.
Ako odaberemo jednu od ovih četiri točaka bit ćemo jako blizu zlatnome rezu (on je naime blizu 1/3). U našem akvariju najsvjetlija biljka Hygrophila corymbosa preuzela je ulogu žarišta i (recimo) nalazi se u tom "zahvalnom" području što se fotografije tiče. Druga po važnosti jest točka koja pada na panj - recimo da je to drugo žarište. Ono nije dominantno, ali služi kao svojevrstan protuuteg dominantnoj biljci - za ravnotežu. Odnos Hygrophila corymbosa - panj je na neki način i simetralan, a simetrija je (kad nije prenaglašena) isto vrlo iskoristiva za aquascaping.
Dobro je da se glavni fokus smjesti u lijevom predjelu jer naša je civilizacija jako orijentirana na smjer lijevo - desno (čitanje, slikanje, fotografiranje), a ne desno - lijevo. To nas dovodi i do pričanja priče putem akvarija (čitamo ga najčešće lijevo - desno, ali i "dijagonalno", samo naslove - kao u novinama, napreskokce, između redaka, od zadnje stranice).
PRIČANJE PRIČE KROZ AQUASCAPE
Prazan je akvarij (koji čeka svoj prvi ili neki novi setup) kao prazan papir. Na njemu (u njemu) možemo ispisati svoju priču. Ovisno o dimenzijama akvarija, priča može ispasti epska ili lirska. Ovisno i o našim afinitetima, iskustvu, namjeni akvarija. Duži i veći akvariji su i «epskiji», manji su kao neke poetske minijature. Makar, buljeći i u ogromni akvarij možemo (osim spuštanja vilice do poda) izustiti: «Ovo je čista poezija!» Akvariji mogu biti i strogo dokumentarističkog tipa ako su biotopski. U njima tada vrijede stroga pravila odabira riba, bilja, kamenja, panjeva, podloge i pozadine (čak i boje vode i osvjetljenja). Neki akvaristi ne opterećuju se kako će im akvarij izgledati za neko vrijeme ili kako im izgleda sada jer su im možda najvažnije ribe. Ili im ništa u vezi akvarija nije važno... Međutim biljni akvarij ili neki biotopski mora biti aquascapeiran inače neće izgledati dobro.
Akvarijem i aquascapingom priopćavamo kroz vizualnost – ne kroz auditivnost ili riječi – zato priču pričamo vizualnim jezikom (likovnim jezikom). Tu spadaju proporcija, okvir, kompozicija, kontrast, boja, linija, ploha, perspektiva... Dosta toga dolazi već zadano otprije – veličina akvarijske posude, izgled poklopca i postolja, bilje i ribe koje su nam dostupne, kamenje i panjevi kojih se dočepamo. Ali, spojeno sve zajedno u kakvu-takvu skladnu cjelinu ti likovni elementi mogu ispričati priču. Neki su akvariji vrhunska poezija, neki djeluju kao ozbiljan roman, a neki kao školski uradak. Treba se truditi da akvarij bude uredan, ribama funkcionalan, ljudima lijep, a neakvaristima ili budućim akvaristima zapanjujuć.
BOJE U AKVARIJU
Odabir boja u akvariju (koji nije biotopski) važan je za izgled akvarija. Boja je jedno od najsnažnijih likovnih izražajnih sredstava. S današnjom tehnologijom akvarijske rasvjete boja može zaista doći u prvi plan. Osobno smo odabrali akvarij koji je miješavina bilja, riba, kamenja i drvlja iz najrazličitijih područja svijeta – Amerika, Azija, Afrika. Bilje i ribe u svom prirodnom staništu ne pokazuju takvu raskoš boja jer iznad sebe imaju sunce sa svojim spektrom – međutim odabirom prave kombinacije neonske rasvjete boje bilja i riba mogu doći do izražaja. Dominantna boja u našem akvariju je zelena, no nije jedina. Kombinirali smo i crveno i smeđe bilje, a zeleno isto tako postoji u čitavom nizu nijansi. Crvena i zelena su u komplementarnom kontrastu, pa su dobre za neku vrstu naglašavanja. Mi smo taj kontrast iskoristili za naglašavanje fokusne točke akvarija. Ostatkom zelenih nijansi poigrali smo se tako da smo pokušali bilje rasporediti prema tonalitetu boje. Zato smo bilje različite vrste, ali sličnog tonaliteta udaljili. Time se može postići i svojevrsna tonska ritmičnost. Prema krajevima akvarija smjestili smo smeđe panjeve, tj. na lijevu stranu Cryptu wendtii brown, smeđu biljku koja bi trebala malo smiriti «divljanje» jake zelene boje (tko ne zna – crvena i zelena su izrazito jake i dominantne boje i u slikarstvu ih uvijek treba znati «ugasiti» nekom od purpurnih nijansi – da ne «podivljaju»). S desne strane Sagittaria na koju su se nalovile alge (što nam u smislu boje odgovara) isto smiruje situaciju sa sredine i zlatnog reza. Kamen i drvo iza Sagittarie isto tako smiruju situaciju. Plutajući Tvrdi rogolist sa svojom jakom zelenom bojom, ako ga ne obuzdavamo, dominira desnom stranom.
Što se riba tiče i tu smo se poigrali bojama. Namjerno smo kupili ribe koje su jačih boja (plavi trichogaster, bijelo-crni skalari plus jedan narančasti koi, jarkocrveni platyji) i one su u zelenom okruženju došle do izražaja.
Na sljedećim su fotografijama "izolirane" boje akvarija kako biste dobili dojam o onome o čemu pišemo:
