SPONGIA (Porifera) - Spužve
- Detalji
- Napisao/la Tea
- Hitova: 45253
Najuočljivija osobina spužava su mnogobrojni mali otvori (pore, ostije), i malobrojni veliki otvori (oskulumi). Cestice suspendirane u vodi ulaze u tijelo spužve kroz sitne otvore, a izlaze kroz velike.
Prije izlaska iz velikih otvora voda sa suspendiranim cesticama prolazi kroz mnogobrojne cjevčice i proširenja u tijelu gdje se uzimaju hranjive tvari iz vode, a osim toga, voda se koristi i za disanje.
Spužve nemaju pravo probavilo. Postoji samo unutarnji prostor koji je cesto izgrađen u obliku većih ili manjih šupljina, cijevi ili komorica kroz koje protječe voda zbog čega je STRUJANJE VODE VAZNO ZA ZIVOT SPUŽVE. Ono omogućuje odvijanje svih životnih procesa, a osobito sudjeluje u prehrani, disanju i razmnožavanju.
S obzirom na morfoloske značajke postoje tri oblika spužava: ASKON, SIKON LEUKON.
ASKON - strukturalno najjednostavnije spužve čoškasta oblika redovito malene, žive u zadrugama. Na njihovoj površini nalaze se mnogobrojni otvori koji se u tijelu otvaraju u unutrašnju šupljinu ili spongocel. Iskorištena voda izlazi kroz veliki otvor na vrhu. Količina vode koja prolazi svaki dan kroz tijelo veće spužve može iznositi i vise od 100 litara. Brzina strujanja vode kroz tijelo je vrlo mala, oko 1/100mm/s. Stijenka tijela izgrađena je od rahlo spojenih stanica.
SIKON - spužve kod kojih je nabiranje stjenke tijela razmjerno jednostavno, vodoravno pri čemu se stjenka tijela nabire tako da stvara prstaste izdanke i džepove koji završavaju slijepo. Kod njih voda ulazi kroz vanjsku ulaznu cijev i unutrašnju radijalnu cijev koje su povezane s otvorima koji se nazivaju prozopile (kod askonoidnih spužava to su ostije), a izlazi kroz veliki otvor (oskulum).
LEUKON - ove spužve imaju najviši stupanj nabiranja gdje potpuno nestaje radijalna simetrija, a oblik im je nepravilan. Kod njih voda ulazi kroz tzv. dermalne pore u subepidermalne prostore koji vode u razgranjenja ulazne cijevi. Odavde voda ide preko prozopila u komorice, a iz njih preko apopila u odvodne cijevi, te se izbacuje kroz jedan ili vise velikih otvora (oskuluma).
INTERESANTNO I KORISNO:
- U površinskom, ali i u ostalim dijelovima tijela spužava nalaze se različiti pigmenti.
- Slojevi stanica složenijih i većih spužava poduprti su skeletom da se ne bi izobličili zbog pritiska i strujanja vode. Skelet je u nekim slučajevima vrlo složen. Može biti izgrađen od iglica (spikula, sklerita) različitog oblika i mineralnog sastava (silicija, kalcijeva karbonata) ili od bjelančevinastih vlakanaca (spongin). Oblik i sastav iglica služe pri određivanju vrsta spužava.
- Spužve se hrane živim i mrtvim organizmima suspendiranim u vodi. To su sitni planktonski organizmi, dijatomeje, bakterije, otopljene organske tvari, tjelešca simbiotskih organizama ili produkti njihove aktivnosti. Mnogi raci, kolutićavci, ličinke kukaca i druge životinje služe spužvama kao zaklon, a osim toga neke spužve u tijelu sadrže u velikom broju jednostanične alge i bakterije.
- Spužve nemaju posebnih organa za disanje , nego strujanje vode kroz tijelo omogućuje da kisik dospije do svake stanice. Najveći dio spužava je aerobnog tipa, i samo neke podnose znatno smanjenje otopljenog kisika u vodi. Spužve ugibaju ili se reduciraju (smanjuju) ako se drže u otpadnoj vodi ili u vodi u kojoj ima manje kisika, ili ako se otvori na tijelu zatvore muljem...
- Većina spužava je amoniotelična i stvara razgradnjom dušične spojeve u obliku amonijaka, kao tvari koja nastaje kao produkt ekskretorne djelatnosti. Osim amonijaka mogu se u malim količinama ustanoviti i mokraćevina i mokraćna kiselina.
- Razmnožavanje spužava je spolno i nespolno. Spužve su djelomično dvospolci, a djelomično razdvojena spola.
- Spužve imaju veliku moć regeneracije.
KLASIFIKACIJA:
Poznato je oko 5000 vrsta spužava, a njihova klasifikacija je vrlo teška - razvrstavaju se uglavnom prema gradi skeleta.
1. Razred Calcarea (Calcispongiae) - vapnenjače
2. Razred Hexactinellida (Triaxonida, Hyalospongiae) - staklače
3. Razred Demospongia - kremenoroznjače