Tridacna Derasa
- Detalji
- Hitova: 23510
Sinonimi: Southern Giant Clam, Smooth Giant Clam, Derasa Clam
Rasprostranjenost: zapadni Indo-Pacifik, Australija, Filipini i Indonezija
Stanište: Na vanjskim rubovima grebena, najčešće do dubine 10 metara, rjeđe ih se može naći i do dubine od 20 metara. Rano izgube byssus (tanke niti kojima se školjka pričvršćuje za podlogu) pa ih se često može naći kako slobodno leže na pijesku u lagunama.
Veličina: može narasti i do 50 cm
Preporučene vrijednosti vode: temp: 22º-29° C, kH: 7-9, pH: 8,1-8,4, salinitet: 1,023-1,025
Sigurna za koraljne akvarije: da
Najmanja preporučena veličina akvarija: 200 litara
Razred: Bivalvia
Red: Veneroida
Porodica: Tridacnidae
Rod: Tridacna
Ime znanstvenika koji ga (ju) je prvi opisao: Röding, 1798.
Prehrana
Većinu potreba za nutrijentima derasa dobiva fotosintezom preko simbiotskih algi smještenih u njezinom plaštu (mantle). Ostale potrebe za hranom upotpunjuje upijajući iz vode otopljene organske spojeve. Kao i svaki filter feeder u prirodi se hrani i planktonom koji filtrira iz vode propuštajući je kroz svoje tijelo. Da bi se u akvariju stvorili dobri uvjeti za njezino držanje, potrebno je osigurati stalan nivo kalcija i magnezija, makroelemenata (stroncija, joda) i elemenata u tragovima. Za pravilan rast, Derasa zahtijeva i određenu količinu dušika tako da je preporučljivo da razina nitrata u akvariju nikada ne padne ispod 2 mg po litri.
Opis
Ova školjka ima gladak oklop sa šest ili sedam okomitih nabora. U akvariju često uzdužno razvije male izbočine nalik na ljuskice (moguće zbog različitog osvjetljenja i rasta plašta). Preko oklopa ima razvijen plašt (mantle) u kojem su smještene simbiotske alge pa ga zato rasteže horizontalno da „upije“ što više svjetla. Plašt je išaran uzdužnim valovitim crticama, a boja mu varira od zlatno smeđe, plave, zelene i narančaste dok je uzorak najčešće bijele boje. U plaštu ima dva otvora (ulazni i izlazni sifon) pomoću kojih propušta vodu kroz svoje tijelo, tj, škrge. Naraste do 50cm.
Razmnožavanje
Derasa školjke seksualnu zrelost postižu sa 5-7 godina i tada sve imaju muške spolne organe. Godinu dana nakon toga izrastu im i ženske gonade te postaju hermafroditi. Sezona mriješćenja počinje u proljeće. Tada započinje izbacivanje jajašaca i sperme koje školjka izvodi agresivnom kontrakcijom mišića. Bez obzira što imaju muške i ženske reproduktivne organe, izbacivanje jaja i sperme su vremenski odvojeni, najvjerojatnije da se spriječi samooplođivanje. Vjeruje se da izbacivanje sperme jedne školjke potiče drugu školjku da izbaci jajašca i obratno. Kod laboratorijskog i uzgoja u zatočeništvu mriješćenje se umjetno potiče raznim metodama. Jedna od njih je ubacivanjem neurotransmitera (npr. serotonina) u tank sa školjkama. Razmnožavanje je moguće i u u kućnim akvarijima. Do njega najčešće dođe zbog stresa školjki usljed velikih promjena slanosti, temperature i slično pa se u većini slučajeva može reći da to nije normalno razmnožavanje već isforsirano lošim uvjetima u akvariju te na taj način školjka pokušava razmnožavanjem održati vrstu. Zna se dogoditi da školjka nakon takvog razmnožavanja ugine.
Komentar
Prekrasan i zanimljiv organizam. Školjku Derasu nije osobito teško održavati u reef akvariju. Potrebno joj je osigurati dosta svjetla i umjereno strujanje vode. Strujanje vode može povremeno biti i jače, ali ju je bolje smjestiti na mirnija mjesta. Pogotovo zbog mogućnosti podizanja substrata (pijeska) koji bi joj vrlo lako, kroz inhalatorni sifon, mogao ući u tijelo te ju iritirati i tjerati na kontrakcije. Iako imaju oklop, zbog njihovog osjetljivog plašta preko kojeg dobivaju većinu nutrijenata potrebno je školjku smjestiti daleko od anemona i žarećih lovki koralja dugih polipa. Popis riba koje će dijeliti akvarij sa Derasom ne bi trebao sadržavati predatore kao što su razne napuhače ili Trrigerfish koje se hrane školjkama. Derasu bi također mogle uznemiravati i neke ribe iz porodica anđela kao i neke vrste kozica.
Sve školjke za svoj rast koriste i otopljene organske spojeve koje upijaju iz vode. To ih uz vrlo zanimljiv organizam u akvariju čini i odličnim filterom i čistačem organskog „smeća“.
Napomena
Tridacna Derasa je na CITES-ovom popisu zaštićenih vrsta.
