KMnO4-(Kalijev- permanganat)

ImageOvo je najpoznatiji alkalijski permanganat. Permanganat- ion je stabilan u širokom području pH, premda ta stabilnost nije jako velika. Raspada se prema sljedećoj reakciji:
4MnO4- + 4H+ › 4MnO2(S) + 3O2(g) + 2H2O (1)
Reakcija je spora u kiselom mediju, a ubrzava ju prisutnost svjetla. U neutralnim i slabo lužnatim otopinama još je znatnije usporena.
Ovo je razlog zašto se otopine permanganata moraju čuvati u tamnim bocama, pH otopine treba biti nesto iznad 7.
Permanganat-ion je jedno od najjačih oksidacijskih sredstava. Ovako se reducira u:

Kiselom mediju:

MnO4- + 8H+ + 5e- › Mn2+ +4H2O; Eo= +1,51

Neutralno i slabo lužnat medij:

MnO4- + 2 H2O + 3e- › MnO2 + 4OH-; Eo= +0,60

Jako lužnati medij:

MnO4- + e- › MnO42- ; Eo= +0,56

Ovo je kratak opis permanganata. U akvaristici se koristi za dezinfekciju bilja, riba i opreme. To nam omogućuje činjenica da je permanganat jedno od najjačih oksidacijskih sredstva . Jednadžba (1) je prikaz sta se događa sa permanganatom u vodenim otopinama. Kalij nismo pisali jer nije nam zanimljiv. Vidimo da se permanganat ion u vodenim otopinama raspada u mangan- dioksid, kisik i vodu. Ova reakcija ce se odvijati bez obzira na sve. Tako je pogrešno misliti da ako smo otopinu spremili u tamnu bocu, malo povisili pH i to je to - naša otopina je sigurna. Ona ce se raspadati i tu se ne može ništa. Reakcija se moze usporiti ali ne i zaustaviti, sama se zaustavlja kada je ravnoteža zadovoljena. Tako je potrebno nakon nekog vremena pripremiti novu otopinu.

Priprema:

Jednostavno se ubacuju kristali u vodu (trebala bi biti destilirana!) dok se ne prestanu otapati a onda je potrebno ubaciti jos malo. Dobili smo otopinu karakterističnog ljubičastog obojenja. Pazite da ne kapnete po sebi jer se jako teško ispire. I to je to.

Image


Često sam viđao na forumu da ljudi stavljaju permanganat i nema nikakvog učinka. Odgovori leže u gornjim reakcijama. Svatko od nas ima drugačije parametre vode. Najbolje ce proći oni koji imaju kiselu vodu jer je permanganat najjači u kiselom. Tako je za micanje algi i ostalog dobro provoditi reakciju u kiselom mediju. Naravno koliko dugo držati bilje u otopini ovisiti će o samoj biljci i iskustvu pa ne želim odgovarati ako si netko uništi bilje.

Kako odrediti koncentraciju?

Pr.
Sve što trebate je vaga i neka posuda poznatog volumena (ja imam onu od kapljica za nos):
m(KMnO4)= 1 g
M(KMnO4)= 158 g/mol
V= 15 mL= 15*10-3 L

n = m / M

n = 1/158 = 6.3 * 10-3 mol

c = n / V

c= 6.3 / 15 = 0.42 mol/L koncentracija pripremljene otopine

Želimo dezinficirati biljke, eventualno maknuti alge (crna čupava gotovo sigurno neće otići ovim tretmanom)- treba nam poznat volumen lonca u koji ćemo staviti bilje za dezinfekciju npr. mali tank od 10L

c1* V1 = c2 *V2

c1 je nas pripremljen permanganat
V1 je onoliko koliko ćemo nakapati
c2 je koncetracija koju ćemo dobiti i u kojoj će se bilje namakati
V2 je lonac od 10L

3 kapi su oko 0.1 mL obavezno je potrebno preracunati u L dakle 0.1/1000L
20 kapi su oko 1 mL odnosno 1/1000 L

Dakle ako stavimo 20 kapi možemo računati

0.42 * 0.001 = c2 * 10

c2 = 4.2 * 10-5 mol/L
koncentracija u kojoj je bilje


Metoda sa brojanjem kapljica je jako neprecizna ali za naše potrebe zadovoljavajuća i tu je odgovor zašto računica gore ne valja. Jer po njoj ispada da je 30 kapi 1mL. Na faksu provjerio sam i ispada 2-3 kapi za 0.1 mL ali na forumu sam doznao da su mjerenjem dobili broj od 20 kapi pa ne bi zelio ulaziti u daljnju diskusiju, jer ima jako puno faktora o kojima ovisi oblik otkinute kapljice od viskoznosti, temperature....

Ukoliko se dezinficira oprema ili dekoracija koncentracija naravno može biti veća, te je nije ni potrebno određivati...