Općenito o akvariju
Ovaj akvarij već sam prezentirao pod temom „lowlight 54l“, pa su ga neki možda i prije vidjeli. Preimenovao sam ga u „Reveal“ jer ću otkriti sve o njemu; od A do Ž. Tijekom nagradne igre proći ću svaki dio sastavljanja setupa, opremu, gnojenje, bilje, ribe... Akvarij je zamišljen u tipičnom nature stilu u kojem prevladavaju spororastuće biljke. Akvarij je formiran ovo ljeto u mjesecu kolovozu 2008.
Temperatura vode je od 23 do 25 C, jer je zasađen biljkama koje vole malo nižu temperaturu. Grijač ne koristim već dugo vremena pošto lampe griju dovoljno, a i stan je pod centralnim grijanjem pa zbilja nemam potrebe nabijati račun za struju i grijačem. Ljeti temperaturu održavam klima uređajem koji se igrom slučaja nalazi iznad akvarija, tako da u roku od sat vremena temperaturu mogu dovesti na bilo koju razinu ako klimu usmjerim prema akvariju.
O parametrima vode ne mogu reći ništa jer ih uopće ne mjerim. Umjesto trošenja love na testere lakše mi je promijeniti 30-50% vode svaku nedjelju i tako imati pod kontrolom nutrijente. Voda koju koristim je zagrebačka pipovača, tretirana sa aquaplus sredstvom za pripremu vode. U prijašnjim postavima znao sam omekšavati akvarijsku vodu destiliranom vodom, ali posto nisam vidio nikakvu razliku u rastu bilja, radim samo s pipovačom, prestao sam sa omekšavanjem. I svi sretni i zadovoljni; biljke, ribe i najviše ja.
Znam da je zagrebačka voda jako tvrda (oko 20 GH, 15 KH, pH 7.5 – 8) pa je vjerojatno slično i kod mene. Tuljan (slavni forumaš – mag za bilje, op. ur.) mi je jednom potvrdio da je zagrebačka voda odlična za biljne akvarije, jer sadrži dosta magnezija i to mi je bilo dovoljno da prestanem se opterećivati vodom. Jedino što mjerim jest količina CO2 drop checkerom koja je oko 25 mg/l. Sada kada sam ustanovio izlaz CO2 (mjehurić svake 2 sekunde, uz lagano mreškanje površine vode) ne koristim vise niti drop checker. 
Uglavnom, plan je proširiti mahovinu skroz do kraja lijevo i desno, što prirodnije proširiti eleocharis i još malo porazmještati panjeve.
Malo igrao sa panjevima kako bih dobio na dubini i ovo je rezultat...mislim da je bolje nego prije. Mahovina se još mora razrasti po nižim panjevima. 
Promijenio sam još jednom raspored panjeva u akvariju, jer mi je u prijašnjem postavu sve bilo nagnuto prema naprijed, a više od pola akvarija u stražnjem je planu bilo prazno. To je čar ovakvog setupa gdje su sve biljke na panjevima, možete ih se okretati kako želite, a da se ne naruši izgled i funkcionalnost akvarija.
Fotografija akvarija u mom dnevnom boravku pokazuje na koji se način ovakav setup uklapa u prostor svakodnevnog života. U njega se gleda čim se uđe u kuću. Kad je u igri dobar aquascape, nitko ne odvaja oči s njega. Zgodna je stvar što se iznad slike i akvarija nalazi klima uređaj, tako da ga ljeti začas dovedem na temperaturu koju želim, tako što usmjerim klimu prema akvariju.
Pošto mi je to jedini akvarij, a akvarij po mom mišljenju mora lijepo izgledati i biti dobro uklopljen u prostor, napravljen je za njega poseban stalak, koji je obložen bijelom šperpločom da izgleda kao zid i da sakrije opremu. Stalak je po dimenzijama malo viši zbog djece u kući.
Oprema je skrivena s lijeve strane akvarija i ne vidi se uopće, osim ako se baš ne stane iznad nje.
Evo i najčešćeg kuta gledanja akvarija kad se sjedi u dnevnom boravku. Svi ukućani i gosti bleje u akvarij više nego u bilo što drugo. Oprema je namjerno ostavljena da se vidi kako izgleda svakodnevno. 
Neki od planova za budućnost su nabaviti tipični aquascaperski akvarij 90*45*45 cm i urediti ga kako spada, makar i ovaj akvarij dimenzija 60*30*30 cm stvarno ima svojih čari; manji je, lakše ga je održavati, često se može mijenjati setup, ne zahtjeva veće količine bilja (svega par košarica) te ga je lako uklopiti u prostor. A opet, dimenzije su mu takve da se u njemu može napraviti pristojan aquascape. Inače, akvarij je polovni Juwel rekord 60 koji sam kupio prije 2-3 godine, i kojem sam pojačao rasvjetu. Nemam jednostavno, ni želje ni vremena ni mjesta u kući za još jedan akvarij, nego nastojim da ovaj uvijek bude na nekom aquascaperskom nivou.
Što se tiče filtra, otkad sam kupio Fluval 205, preporodio sam se. Prije sam imao Eden 501 koji definitivno nije bio dovoljan za ovakav akvarij. Zatim sam malo gledao glavne face aquascapinga u svijetu, Amana, ekipu Creative Aquascaping Uniona i svi redom koriste najmanje duplo jače filtre od onih koje proizvođač preporuča. Sad mi je jasno zašto. Otkad imam Fluval (koji ima pumpu 700 l/h, ali je napunjen protoka 450 l/h) nemam baš nikakvih problema s algama jer je CO2 svuda po akvariju, bilje raste izvrsno, čak i ovo spororastuće. Na čišćenje filtra naprosto sam zaboravio. Ima regulaciju protoka koja ima 6 položaja; ja sam postavio protok filtra između 4 i 5 crte jer kad je otvoren do kraja previše uzburkava površinu i CO2 izlazi iz vode. Imat ću ga i za veći akvarij jednog dana. Sam Takashi Amano preporuča filtar volumena 8-10% litraže akvarija i da je pumpa 8-10 puta volumen akvarija. Ovaj Fluval 205 ima volumen 4,5l i protok kad je napunjen 450l/h. Znači - to je to. Ostali filtri koji bi eventualno još odgovarali na akvarij duljine 60 cm bili bi još Tetra ex 700, JBL CristalProfi 250, Ferplast BluExtreme 700, dok bi za akvarij duljine 90cm bili idealni JBL CristalProfi 500, Tetratec EX 1200, Fluval 405, Ferplast BluExtreme 1100 s protokom od 1200 l/h.
Napravio sam skicu da vidite kako izgleda protok u mom akvariju; biljke skroz na lijevoj strani miču se od strujanja vode nakon što se struja odbije od stakla desno i po tome se ravnam. Kad se više ne miču, vrijeme je za čišćenje.
Pričvršćivanje mahovine na drvo
Treba nam prvo nešto čime ćemo poprskati drvo ili kamen jer je lakše stavljati biljke na mokru površinu. Ukrao sam ženi bočicu nekog spreja, dobro je isprao, i ona mi služi samo za te stvari. Poslužile bi i one bočice za prskanje cvijeća. Širokim mlazom lako možemo biljke održavati mokrima, a da ih se ne skine s drveta ili kamena. Treba nam također nešto čime ćemo zavezati biljku. Za to se koristi ili konac, ili flaks, ili one mrežice za voće ili cvijeće, ovisno o biljci. Mahovina se može pričvršćivati i koncem jer se sama hvata za površinu panja ili drveta, dok recimo kod riccie to nije slucaj i nju bi najbolje bilo vezati mrežicom ili flaksom koji ne istrunu kao konac i trajno drže te biljke vezane. Za paprati koristim uvijek one gumice koje se koriste u kućanstvu jer je s njima lako raditi.
Pincetom sam otkinuo mahovine iz akvarija i stavio u vodu da se ne osuši.
Prilikom stavljanja mahovine na drvo treba pripaziti da se ne stavi predebeli sloj mahovine, jer će ona mahovina koja ostane ispod istrunuti i stvarati otpad u akvariju. Ja uvijek stavljam komadić po komadić mahovine te se ona poslije bez problema šišanjem raširi po akvariju. Prilikom vezanja najbolje bi bilo da vam netko pomogne oko toga jer je puno lakše ako vam ima tko pridržati panj. Malo ugnjavite ukucane i čas posla. Meni žena stalno šizi ali šta ću joj ja kad se udala za akvarista. I još k tome za biljnog. 
Rast bilja u akvariju
Prije nego što počnem s opisivanjem opreme u akvariju moram pojasniti neke stvari u vezi s rastom biljaka, a i da nešto naučimo. Biljkama za rast treba ovim redom: svjetlo - CO2 - makroelementi - mikroelementi
Svjetlo
Svjetlo je na vrhu potreba biljaka; ono nam određuje sve u akvariju. Da li će to biti highlight / lowlight akvarij, koliko ćemo gnojiva morati dodavati, koju ćemo količinu CO2 ubacivati u akvarij, koliko ćemo često šišati bilje i još puno toga. Više svjetla znači brzi rast biljaka koji moram adekvatno popratiti većom količinom gnojiva i CO2. Kod manje svjetla sve je obrnuto. Svatko će to odabrati u skladu sa svojim željama i mogućnostima održavanja akvarija.
CO2
CO2 omogućava biljkama iskorištavanje svjetlosti. Znači, ukoliko nema dovoljno CO2 za određen intenzitet svjetlosti, buknut će alge. Nedostatak i variranje u količinama CO2 u biljnom akvariju u 90% slučajeva uzrokom je rasta algi i svatko tko ima problema s algama mora prvo početi od ovog faktora. Količina CO2 koja se smatra bezopasnom za stanovnike akvarija, a dovoljna za rast biljaka jest 15-30 mg/l. Postavlja se pitanje DIY ili iz boce CO2. Ukoliko se želite ozbiljnije baviti biljnom akvaristikom CO2 boca je obavezna, pogotovo za veće akvarije.
Makroelementi
Makroelementi koji se najčešće dodaju u akvarij su kalij (K), fosfor (P) i dušik (N). Potrebno ih je dodavati u biljnim akvarijima jer biljke svojim brzim rastom brzo iskoriste makroelemente koji se nalaze u akvarijskoj vodi, te ukoliko ih mi ne dodamo one prestaju sa rastom i alge nastaju automatski. Makroelemente možete kupiti u pet shopovima ili ih sami napraviti. Bolje je, naravno, da ih sami smiksamo jer gotovi proizvodi ne omogućuju dodavanje svakog makroelementa zasebno. Podrobnije o tome kod opisivanja gnojenja akvarija.
Mikroelementi
Isti slučaj kao i kod makrolemenata. Može ih se kupiti u trgovini, ili ih smućkati. Savjet svima: kod kupnje ne uzimati ona gnojiva kod kojih nije naveden sastav jer ukoliko nedostaje samo jedan element biljke neće rasti kako to želimo. Sastav bi trebao otprilike biti 7% Fe, 1.3% B, 2% Mn, 0.06% Mo, 0.4% Zn, 0.1%Cu. Usko vezano i jako bitno za sve pojmove, pogotovo za CO2 i gnojiva, je cirkulacija u akvariju, jer možemo mi dodavati bilo kakve količine gnojiva i CO2, ali ako nema dobre cirkulacije da se to dostavi biljkama, nikakve koristi od ubacivanja.
Rasvjeta u akvariju
Od prije pola godine koristim T5 rasvjetu i oduševljen sam njome. Prije sam koristio T8 lampe koje su isto bile dobre; bilje je raslo bez problema, ali sam imao problem što su mi T8 od 15W koje sam koristio bile prekratke, pa su mi kutovi akvarija bili u mraku. Onda sam ponukan ovim člankom https://www.akvarij.net/index.php?option=com_content&task=view&id=416&Itemid=83 odlučio uzeti stvar u svoje ruke i sam napraviti rasvjetu. Ako sam ja to uspio, bez ikakvog znanja iz elektronike i s dvije lijeve ruke, onda to može zbilja bilo tko.
Pošto je ovo poklopac Juwel rekorda 60, razbio sam i ispilio kompletno onu kutiju u kojoj je bila prigušnica. Lampe su stavljene samo u srednji i stražnji dio poklopca, jer naprijed imam samo mahovine kojoj baš i ne treba previše svjetla. Evo par slika da vidite kako to izgleda. Ne izgleda bas kao kupovno, ali glavno je da vrši funkciju. Sve sam zasilikonizirao, grla su obična, kutije u koje sam stavio prigušnice su neke izolacijske koje sam našao u trgovini i to je to.
Lampe koje trenutno koristim su JBL solar Natur 9000K, CRI 98. Odlične su i skupe k'o sam vrag... ali kako sam ih dobio od jednog kolege kojemu nisu više trebale, još su mi bolje. Inače, koristim isključivo sylvania luxline 865 i 965, uredske lampe koje koštaju 20kn, jer su jeftine i iste kao i ove akvarističke. (Tko ne zna što znače ovi brojevi 865 (i 965)... 8 ili 9 je CRI colour rendering index, ili odaziv svjetlosti. Što je veći to lampa ima puniji spektar tj. više i kvalitetnije emitira boje. 65 je boja/temperatura svjetlosti u kelvinima, 6500K. Lampe koje emitiraju svjetlost te temperature ističu zelenu boju biljaka što je idealno za ovakav nature stil akvarija.)
Još jedna izuzetno bitna stvar oko svjetlosti su reflektori. U biljnom akvariju gdje je svjetlost izuzetno važna, nema kompromisa oko reflektora. Uzmite što bolje reflektore koje možete. Ovi su JBL parabolični reflektori namijenjeni za T5 lampe 24W i odlični su jer mogu usmjeravati svjetlost kamo god želim. Čistim ih jednom u dva mjeseca octom ili alkoholom. Trenutno sam u fazi kad ne želim previše močiti ruke u akvarij, i svaki čas nešto čeprkati po akvariju pa koristim 2*24/W svjetla uključeno 9 sati dnevno. Općenito iz iskustva, mišljenja sam da će dvije T5 lampe dužinom akvarija odraditi bez problema većinu biljnih postava u akvarijima, a opet neće tražiti previše gnojenja i neprestanog šišanja bilja. Nedavno je dokazano PAR metrom, da i slavni Takashi Amano koristi low light svjetlo u većini svojih akvarija, a crvenilo kod biljaka dobiva tako što su nitrati u njegovim akvarijima jako niski. To što on napise da ima 72W rasvjete iznad 60cm akvarija je istina, ali ne napise da su udaljene 30 cm od površine.
Stanovnici akvarija
Paracheirodon axelrodi ili crvene neonke; nezaobilazne u biljnoj akvaristici zbog svoje osobine da plivaju u jatu. Također svojom crveno-plavom bojom daju prekrasan kontrast zelenim biljkama.
Hemigrammus rhodostomus ili pijana tetra, kako je ja volim zvati, još je jedna jatna riba kao stvorena za biljne akvarije; crvenilo na prednjem dijelu glave će biti izraženije što je kvaliteta vode u akvariju bolja pa služi kao izvrstan indikator kvalitete vode. Te ribe nikad se ne izdvajaju iz jata. Jedina im je mana izrazita osjetljivost na bilo kakve promjene u akvariju pa nije preporučljiva za početnike.
Otocinclus affinis je po mojem mišljenju najbolji algar koji se može držati u akvariju; pitom, miroljubiv, marljiv i uz sve to malenog rasta, kao stvoren za manje akvarije. I kod ovih riba je karakteristična njihova osjetljivost na promjene kvalitete vode, pogotovo na kemijske preparate easy carbo, excel i slično. Otocinclusi su ribe koje osvajaju na prvi pogled.
Red Cherry Shrimp ili crvena kozica - simpa stvorenja koja obožavaju akvarije s mahovinom i na njoj non-stop vise. Hrane se mikroorganizmima iz filtra i nije im potrebno davati nikakvu dodatnu hranu. Također su izvrsni algari, i ukoliko ih ima dovoljnom broju, mogu akvarij držati čistim i od algi.
Caridina japonica - njih odnedavno imam u akvariju i nasuprot crvenim kozicama, ove su zbilja ogromne. Veličine su kao 3-4 odrasle crvene kozice. Strani akvaristi ih preporučuju kao najbolje moguće algare koji postoje. Zbilja izgledaju kao vanzemaljci u akvariju. 
Evo i update cijelog akvarija nakon 15-tak dana da vidite kako napreduje akvarij...polagano sazrijeva, ubacena je valisneria nana kao pozadinska biljka, jos se mora razrast da zauzme cijelu pozadinu
CO2 sistem
Već sam prije napisao da CO2 služi biljkama kako bi mogle iskoristiti svjetlost. Najviše pozornosti potrebno je obratiti na odnos svjetlosti i CO2 jer ukoliko taj odnos nije idealan može se svašta desiti.Ako je previše CO2 nastradaju živi organizmi u akvariju, ukoliko ga je pak premalo, nastradaju biljke jer budu prekrivene algama. CO2 se može uvoditi u akvarij putem boce ili DIY reaktorom sa šećerom i kvascem. Za manje akvarije DIY sistem može poslužiti, dok je za veće to već teže. Kako ionako uskoro namjeravam krenuti u nabavku većeg akvarija, nabavio sam CO2 bocu i pripadajuću opremu već prije i nju trenutno koristim.
CO2 boca može se nabaviti preko oglasnika ili u firmama koje se bave punjenjem CO2. Boca koju ja koristim je od 2 kg i punim je jednom do dvaput godišnje ovisno o količinama CO2 koje koristim. Cijena boce je bila 300kn, a da je napunim košta 20kn. Regulator je medu skupljim stavkama CO2 sistema. Ovaj moj je od firme Messer, namijenjen originalno za kisik, ali kod tokara sam napravio redukciju pa služi i za CO2 boce. Dobio sam ga besplatno, a koliko stoji novi, zbilja ne znam. Da sada idem ponovno postavljati CO2 sistem, sigurno bih kupio gotov ventil s ugrađenim igličastim ventilom i solenoidom za prekid dovoda po noći. Takve ventile može se lako naći i naručiti preko interneta. Ali kako je ovaj bio besplatan, nema boljeg.
Igličasti ventil je obavezan ukoliko ga regulator na boci nema. Zašto? Ukoliko nemate igličasti ventil dešava se ovo: kako se puštanjem CO2 u akvarij mijenja tlak u boci, mijenja se i količina izlaženja CO2. To može biti na više pa pobijete ribe, ili na manje pa dobijete alge. O tome obavezno morate voditi računa. Moj Fabco Needle Valve koštao je oko 20$ ako se dobro sjećam, s poštarinom 30$. Montira se na obična akvarijska zračna crijeva, nije potrebno vršiti nikakve redukcije.
Brojač mjehurića napravio sam od obične boce od pola litre; isti je kao i kod DIY CO2. Prvom prilikom naručit ću stakleni na e-bayu jer je manji i ljepši.
Postavlja se pitanje koju količinu mjehurića CO2 ispuštati u akvarij. Ti mjehurići nisu nikakva mjera ispuštanja, jer je to za sve sisteme različito i nitko ne može dati univerzalan broj mjehurića. U nekim akvarijima filter mreška površinu pa je potrebno dodavati više CO2, neki akvariji imaju slabu rasvjetu i spororastuće biljke pa se dodaje manje. Jedini siguran način koji je i najprihvaćeniji u svijetu je CO2 drop checker. Mali stakleni balon koji mijenja boju ovisno o količini CO2 u akvariju. Ja sam svoj Chameleon drop checker naručio također preko Aquatic magica na e-bayu. U njega ne treba stavljati akvarijsku vodu već vodu koju ćemo sami dovesti na Kh=4 tvrdoću. Da sad ne pišem ovdje cijelu studiju, evo link na Aqua-artu http://www.aqua-art.org/readarticle.php?article_id=47, na tekst u kojem sam to razjasnio i objasnio. I za kraj još jednom napominjem važnost cirkulacije koja će CO2 odvesti biljkama na upotrebu - bez toga ništa.
Gnojenje akvarija
Općenito
Već sam prije pojasnio zašto se dodaju mikro i makroelementi. Ali ponovimo još jednom: u akvariju pri jakoj svjetlosti i dodavanju CO2, biljke brzo potroše mikro i makroelemente (nutrijente) koji se nalaze u akvarijskoj vodi i ukoliko ih mi onda ne ubacimo dolazi do stagnacije u rastu biljaka i alge odmah preuzimaju prednost, a to nikako ne želimo.
Te elemente možemo sami miksati ili ih kupiti gotove. Od gotovih proizvoda kod nas jedino gnojivo koje sadrži makroelemente jest Nutrafin plant gro N-P-K, dok kod mikrolemenata imamo dosta izbora kao sto su sera florena, easylife profito, nutrafin plant gro, JBL Ferropol. Svoja DIY gnojiva miksam sam iz više razloga: jer je jeftinije jedno 50 puta, jer znam točno što dodajem u akvarij, jer uvijek mogu dodati točno ono što nedostaje, a ne sve zajedno.
Da bi se gnojivo moglo napraviti potrebni su nam spojevi koji se koriste u akvaristici za pravljenje gnojiva. To su za kalij K2SO4 (kalijev sulfat), za fosfate KH2PO4 (kalij-dihidrogenfosfat), za nitrate KNO3 (kalij-nitrat) i za mikroelemente CSM+b (mix mikroelmenata+boron). Naručio sam ih sve na http://www.bestaquariumregulator.com/ferts.html, jer nigdje drugdje nisam našao jeftinije. Na cijenu gnojiva dodajte još nekih 10$ poštarine, a treba im nekih 15 dana da stignu.
Kad dobijete gnojiva morate ih smiksati sa destiliranom vodom. U kojem omjeru reci ce nam raznorazni kalkulatori koji to izračunaju umjesto nas: http://www.aquaticplantcentral.com/forumapc/fertilator.php ili http://www.csd.net/~cgadd/aqua/art_plant_dosage_calc.htm. Ja sam svoja gnojiva smiksao da mi 1 ml svake otopine dodaje redom: 1 ppm nitrate, 0.05 ppm fosfate, 0.01 Fe+mikroelemente. Pošto ti kalkulatori računaju s gramima, ako nemate digitalnu preciznu vagu znajte da je 1 gram~1ml, pa nađite nešto što pokazuje mililitre, tipa šprica ili žličice od sirupa pa se s time poslužite. Inače, te precizne vage se za zbilja smiješne novce mogu naći na e-bayu, ukucajte tamo samo scale pocket. Ja sam svoju platio s dostavom čini mi se 70 kn.
Gnojenje i održavanje mojega akvarija
Pošto mi je ovo prvi put da sam radio ovako teški setup za što se tiče biljaka (jer ukoliko alge dođu na mahovinu mogu sve baciti), morao sam sve polagano raditi bez prevelikih promjena.
Prvi mjesec sam postupno za 1 sat svaki tjedan pojačavao rasvjetu, od 6 sati prvog tjedna, do 9 sati četvrtog tjedan. Za to vrijeme ubacivao sam po par ppm-a kalija svaki dan. Kad se bilje malo uhvatilo i razraslo, počeo sam dodavati svaki drugi-treći dan po 2-3 ppm nitrata uz kalij, i mikroelemente (smiksane na 0.01 ppm Fe).
Onda sam napravio veliku grešku iz koje sam se jedva izvukao i spasio setup. Naime, pošišao sam kompletno sve bilje u akvariju jer sam mislio da tako treba i nahvatale se alge po mahovini i po bolbitisima jer nije više bilo biljne mase koja raste. Izvukao sam se tako što sam easy carbom poprskao mjesta gdje je bilo najviše algi i ubacio 30-tak kozica. Znači savjet svima: nema naglih promjena kod ovakvog nature tipa akvarija. Sad kad šišam mahovinu i microsorim, to je češće ali po malo, da se ne naruši biljna masa.
Odonda, kad je bilje krenulo, uz par većih promjena vode s algama nemam ali baš nikakvih problema. Baš sam prije neki dan blejao jedno pola sata po akvariju i našao na jednom panju mrvicu algi. Eto da sam i to doživio da imam akvarij koji dobro izgleda, a bez algi i svakodnevnog čeprkanja po njemu.
Uglavnom, da ne duljim vise, prešao sam na dnevno gnojenje akvarija sa svime. Znači dodajem svaki dan kad hranim ribe 1ppm nitrata, 0.05ppm fosfata i 0.01 Fe s mikrolementima. Promjenu vode od 20l nastojim napraviti svakih 7-10 dana, kako stignem. ritom ubacim trećinu čajne žličice K2SO4 direktno u akvarij. I to je to. Filtar sam očistio jedan put u ova 3-4 mjeseca. Kod čišćenja filtra obavezno stavljam Nutrafin cycle u akvarij, kod pripreme vode koristim Aquatan koji pustim da djeluje dan prije.
Bilje u akvariju
Bolbitis heudelotii je spororastuća biljka, nezaobilazna u nature postavima. Rast će i pod slabim i pod jakim svjetlom. Najbolji efekt se dobiva pod jačim svjetlom jer onda pušta najviše listova koji su manji. Pod slabim svjetlom listovi su logično veći i ne tako gusti. Također izuzetno bitno kod ove biljke je omogućavanje dobrog protoka i CO2. Voli niže temperature, mada će rasti i na 27-28 C. Slično kao i anubiasi, ova biljka se veže za kamen ili drvo. Odlične su za to one gumice koje se koriste u domaćinstvu jer istrunu nakon 2 mjeseca, a dotad se biljka već uhvati. Potencijalni problem je što je spororastuća pa se alge lako nahvataju na nju. Zato je najbolje kad nabavite tu biljku maknuti sve listove kako se u procesu prilagodbe alge ne bi nahvatale na njih i samo privezat rizom za drvo. Ako su dobri uvjeti začas će pustit nove listove. 
Microsorum pteropus 'Narrow' - sve sto sam napisao za prethodnu biljku vrijedi i za ovu. Jedina stvar koji bih možda naglasio jest da kad ova biljka pusta nove listove oni su pri vrhu prozirni. To nije nikakav nedostatak nekog mikro ili makroelementa već sasvim normalna pojava. Kad list naraste do svoje pune veličine, postat će zelen svuda. Ova biljka je inače odlična za fokusnu točku u akvariju i ako je stavimo da izlazi ispod nekog panja, ili kamena svojim će prekrasnim izgledom privlačiti svačiju pažnju. 
Vesicularia dubyana - moja najdraža biljka. Mislim da nisam nikada napravio postav, a da nije bilo te biljke unutra. Zbog svoje prilagodljivosti i osobine da će rasti doslovno gdje god da je stavite, jako je popularna u aquascapingu. Da bi rasla kako spada i dobila prirodni izgled najbolje da joj omogućite jače svjetlo, CO2 i nutrijente jer će tada rasti kraće i gušće. Kod mahovina posebnu ulogu igra temperatura, jer one ne podnose višu temperaturu (preko 28C). 
Eleocharis parvula je idealna biljka za prednji plan, jednako pogodna i za male i velike akvarije. Nije osobito zahtjevna, i iako mnogi je smatraju spororastućom biljkom, bez problema će napraviti (uz jače svjetlo, CO2 i gnojenje) prekrasan tepih u 60*30 cm akvariju, u nešto više od mjesec dana. Sadi se u manjim skupinama, i kad krene sa rastom može se šišati škarama, kao živica. Što je češće šišamo brže će se širiti. Kad sam je kupovao mislio sam da je riječ o eleocharis acicularis, ali očito da nije jer raste nisko. Ostavio sam je u akvariju u srednjem planu da izvire među granama, pa će se vidjeti za mjesec-dva. 
Naravno da je jako bitna filtracija i protok, puno bitnija nego što ljudi misle. Naravno da u biljnim akvarijima nije dovoljna ona klasična priča o filtru jačine 3-4 puta litraže akvarija. Ovo govorim iz iskustva, jer dok nisam imao adekvatan filtar bilo je algi, ne previše, ali ih je bilo. Sada ih nema, čak niti po staklu one dust alge, koju sam uvijek imao. Ako poslušaš g. Amana u bilo čemu, nećeš pogriješiti, on je sam vrh biljne akvaristike i aquascapinga. Tako i kod položaja ulaza/izlaza filtra. Kod mene je tako na ovom akvariju, ulaz i izlaz su na istoj strani. Bez spraybara. Usput mi voda iz izlaza filtra pokupi CO2 i odnese ga po akvariju. Kad očistim filtar malo smanjim protok jer je tada prejak, pa kako se filtar zaštopava postupno, ja pojačavam protok. Kad ga više ne mogu pojačati opet očistim filtar; jednom u 3 mjeseca.
Evo slika kako to radi Amano u jednom od svojih predivnih akvarija:
Svjetlo sam sada namjestio na 10 sati, bez pauze, od 13 do 23 sata. Unatrag 2-3 tjedna bilo je 9 sati, a jedino sam na početku setupa postupno povećavao fotoperiod. Pauze u osvjetljenju nisam nikad koristio, pa ne mogu ništa o tome reći. Za spraybar ne mislim da je loš, ali više se protoka dobije kad ide iz izlaza filtra direktno, nego iz više probušenih rupica, to je sigurno. A i nekako jako držim do Amanovog mišljenja, ne znam ni sam zašto. Inače, pošto mi je akvarij premali da bih koristio surface skimmer, uvijek stavim da mi izlaz filtra malo mreška površinu - da koristim spraybar, to bi mi previše CO2 izbijalo van, jer mreškanje površine to čini. Ovako mi je taman, imam blago mreškanje površine, a protok je predobar.
Razvoj akvarija od 1. dana do finalnog izgleda
1.dan
22. dan
40.dan
60.dan
80.dan
110. dan
125.dan
135. dan - finalni izgled
O podlozi nisam ništa govorio, jer je to ovdje obični šljunak (1-3mm) iz Pet centra. Ima ga 15 kg. Hranjivu podlogu nisam stavljao jer su sve biljke na panjevima pa nije bilo potrebe. Inače uvijek koristim vulkanit ispod, kad baš sadim biljke u podlogu, a iznad ovakav šljunak.
Nadam se da sam svima pomogao otkrivši većinu tajni ovog biljnog akvarija i da će to gurnuti prema naprijed pomalo posustalu biljnu akvaristiku kod nas. Otkrio sam sve čega sam sjetio, a ako sam nešto zaboravio, nisam namjerno.
Prijašnji setupovi od akvarističkih početaka do danas...
Kako je sve počelo? Tako što su moji ukućani htjeli ljubimca, pa smo na kraju došli do zlatne ribice u kugli, što ja, naravno, nisam nikako dopustio. Bilo je ili će u akvarij ili nećemo ništa. I uzeo sam u oglasniku polovnog Juwela, a ostalo je povijest.
Prvo je to izgledalo ovako...slično k'o i svaki početnički. 
Onda sam malo počeo paziti da to izgleda sve prirodnije. Rezultat je ovaj postav, bez dodavanja CO2, malo gnojenja i s jednom lampom od 15W. 
Zatim me je uhvatila biotop faza, pa sam složio jednu mini J. Ameriku. Specifičnost ovoga je bila da je bilje nevjerojatno dobro raslo u najsitnijem pijesku. 
Potom sam krenuo malo ozbiljnije, ubacivši još jednu lampu i počeo s dodavanjem CO2. U to vrijeme interesirao me japanski minimalizam. 
Pa sam se malo potrudio oko toga da to na nešto liči. 
I onda je na red došao moj prvi pravi aquascape s kojim sam bio zadovoljan. 2*15W T8, CO2, mikro i makro, sve kompletno, školski. 
Potom slijedi moj pokušaj iwagumija, s kojim sam bio malo zadovoljan. Idući ću napravit kad nađem prikladno kamenje, s dobrim teksturama, kako i priliči dobrom iwagumiju. 
I setup prije ovoga u dvije varijante; tu sam prvi put koristio T5 rasvjetu, i do daljnjeg ostajem na njoj. Prezadovoljan sam. 
Autor teksta: lp
Priprema članka: uredništvo akvarij.net-a
Forum