Građa kože riba

Kako bismo bolje razumjeli kako i gdje nastaju čirevi napisat ću nekoliko riječi o anatomiji. Koža riba je podijeljena u dva sloja, površinski je epidermis ili vanjski sloj, a dermis je smješten ispod epidermisa. Koža riba je čvrsto povezana s podlogom te je stoga nepokretna, osim na dijelovima oko baze peraja i na škržnim poklopcima.

Slojevi kože i potkožnog tkiva, fotografija preuzeta od www.vef.hr

Epidermis

To je površinski sloj kože, prekriven ljuskama te tanjim ili debljim slojem sluzi, a što zajedno služi kao zaštitni prekrivač kože. Epidermu pretežno čine stanice keratinociti, a dobili su naziv po njihovoj funkciji proizvodnje proteina keratina. Keratinociti se dijele u donjem sloju epidermisa i njihova dioba je, u stvari, proces stalne (cijeloživotne) obnove epidermisa. Novi keratinociti polako putuju iz donjeg (bazalnog) dijela epidermisa prema površinskom, nešto rožnatijem sloju, a tijekom tog putovanja oni mijenjaju svoj oblik i građu, postaju sve plosnatiji te na kraju, pri površini epidermisa, gube staničnu jezgru.

Keratinociti ribe, fotografirano elektronskim mikroskopom a osvijetljeno epifluorescentnim svjetlom, fotografija preuzeta od sciencephoto.com

Na ovoj su fotografiji, snimljenoj elektronskim mikroskopom, vidljivi keratinociti s time da su stanice, prilikom fotografiranja, osvijetljene epifluorescentnim svjetlom. Vidljiva je jezgra crveno-narančaste boje, mikrotubuli su žute boje i aktinski filamenti su plave boje. Mikrotubuli i aktinski filamenti su proteini, a oni čine citoskelet stanice koji pak daje stanici karakterističan oblik i kapacitet za usmjereno kretanje.


U gustom sloju, pri samoj površini kože, a među keratinocitima umetnute su stanice peharnog oblika koje imaju funkciju lučenja zaštitne sluzi na površinu kože, a vidljivo je na slijedećem prikazu:

Koža riba, fotografija preuzeta od www.ciklidi.com

U epidermisu se također nalaze velike okrugle stanice koje imaju funkciju da lučenjem određenih kemijskih spojeva u okolnu vodu upozoravaju druge ribe na opasnost te Malphigijeve stanice.

Epidermis s ljuskom (lijevo) i dermisom (dolje desno), fotografija preuzeta od 203.250.122.194lecture

Dermis

Dermis se sastoji od 2 sloja: gornjeg spužvastog (stratum spongiosum) i donjeg kompaktnog (stratum compactum). Dermis je sastavljen od vezivnog tkiva, a isprepleten je krvnim žilama i živcima. Po dermisu su razmještene mnoge pigmentne stanice s pigmentima različitih boja (kromatofori), a iz džepova dubljeg sloja dermisa izlaze ljuske.

Općenito o bolesti

Riječ ulkus (čir), potječe iz latinske riječi "ulkus, ulceris" što znači "upaljeno mjesto, bolne osjetljivosti." Čir je u stvari ograničeno, upaljeno područje locirano na koži, u potkožnom tkivu (mišići) ili na unutarnjim tkivima i organima, a može se protezati kroz više slojeva tkiva.
Tipični otvoreni kožni čir ili ulkus je udubljeno, okruglasto do elipsasto, upaljeno mjesto koje ima širi ili tanji crveni rub, a preko cijele površine nalazi se nekrotično područje bijelo-žute do crveno-smeđe boje koja je u stvari nakupina gnoja sastavljena od nekrotičnog (mrtvog) tkiva, kolonija bakterija, bijelih krvnih stanica te limfne i krvne plazme.

Otvoreni čir, bakterija Aeromonas, preuzeto s www.cnr.vt.edu

Preduvjeti za nastanak infekcije

Bakterije iz roda Aeromonas, Pseudomonas, Flexibacter i dr., normalno žive, hrane se i razmnožavaju u svakom akvariju te ako redovito mijenjamo akvarijsku vodu, ribe umjereno hranimo i redovito čistimo unutrašnjost akvarija, podlogu i filter materijal, tada će broj ovih bakterija biti u malom broju i neće ugrožavati zdravstveno stanje naših riba.

Bakterije prelaze u inicijativu te nastaje infekcija kada se dogodi slijedeće:

- narušena kvaliteta akvarijske vode (povećanje razine amonijaka, nitrata, nitrita, fosfata...)
- zaprljana podloga sa ostacima hrane koja trune
- stres i pad imuniteta
- preveliki broj riba u akvariju
- infekcije parazitima
- razni tipovi i vrste ozljeda riba


Vrata ulaska bakterija u organizam


Uzročnici bolesti ulaze u organizam ribe najčešće kroz pore kože ili kroz mikro i makro lezije (oštećenja kože), uz navedeno, uzročnik ulazi u organizam ribe preko škrga i kroz probavni trakt. Najčešće čirevi nastaju na ozlijeđenim dijelovima kože, ali se također javljaju i kao sekundarni simptomi u pojedinim stadijima drugih bolesti gdje se radi o tome da je primarna infekcija na drugom mjestu (organu). Po ulasku u površinski sloj kože bakterije se počinju umnažati te se pod djelovanjem bakterijskih toksina nekroza difuzno širi u svim smjerovima. Vrlo brzo propadaju tanka epiderma i dermis, ljuske ispadaju iz svoje baze, rana se otvara i nastaje tzv. otvoreni čir ili otvorena upalna rana.

Početni stadij bolesti uzrokovan bakterijom pseudomonas, fotografija preuzeta od nishikigoi-info.com

Ovakav otvoreni čir, za razliku od apscesa, nije ograđen od ostatka zdravog tkiva sa vezivno-tkivnom ovojnicom, ali se upala, kao kod flegmona, cijelo vrijeme nastavlja difuzno širiti (nekroza, truljenje, propadanje tkiva) od centra prema periferiji te u dubinu kroz dermis, masno i mišićno tkivo pa sve do kosti i organa trbušne šupljine.

Početni stadij bolesti uzrokovan bakterijom pseudomonas, fotografija preuzeta od www.nishikigoi-info.com

Otvoreni čir je najčešće okruglog do eliptičnog izgleda (zbog difuznog širenja na sve strane) te ima karakterističan upalni crveni rub koji razdvaja zdravi dio kože od bolesnog (inficiranog) dijela.

Otvoreni čir, preuzeto s www.bonniesplants.com

Otvoreni čir, preuzeto sa zebrafish.org

Otvoreni čir, preuzeto s www.medicavet.com

Simptomi bolesti

Nakon ulaska bakterije u mikro ili makro leziju (oštećeno mjesto na koži), dolazi do ubrzanog razmnažanja bakterija i uništavanja stanica (nekroza (truljenje)) koje počinje kao crvena točkica omeđena upalnim prstenom crvene boje. Infekcija se širi u svim smjerovima te brzo dolazi do nekroze epidermisa i dermisa koji otpadaju zajedno s ljuskama, čir se otvara, a nekroza se širi i dalje te prodire u dublje slojeve, kroz tkiva, sve do kosti, a cijela površina čira, vidljiva okom, crvene je do crveno-smeđe boje. Ovakvi otvoreni čirevi, a posebno oni koji su velikog promjera i/ili velike dubine, zbog pada općeg imuniteta ribe, često su sekundarno inficirani gljivicama, parazitima i virusima.

Otvoreni čir i gljivična infekcija, preuzeto s www.fishdoc.co.uk

Otvoreni čir i gljivična infekcija, Saprolegnia, preuzeto s www.fishdoc.net

Aeromonas infekcija i sekundarna infekcija gljivicama, preuzeto s www.cnr.vt.edu

Liječenje bolesti

Liječenje se mora započeti odmah nakon što smo uočili prve simptome ove bolesti. Što prije započnemo liječenje veća je vjerojatnost da ćemo ribu uspješno izliječiti. S obzirom da se radi o otvorenim čirevima koji imaju tendenciju brzog širenja na površini kože te prodiranja u dublje slojeve, moramo računati na to da liječenje neće biti kratko te da ćemo otvorene čireve vjerojatno morati tretirati i sredstvima protiv gljivica i parazita. Najčešće prvo obolijevaju pojedine ribe koje su ozlijeđene ili im je zbog određenog razloga oslabio imunitet. ali vrlo često u akvarijima u kojima je poremećen kemizam vode, odnosno, voda je onečišćena organskim otpadom,a dolazi u kombinaciji s povišenom temperaturom do opće zaraze svih riba.
Sukladno navedenom, ako u akvariju uočimo ribe koje na površini kože imaju otvorene čireve, potrebno je odmah započeti s liječenjem cijelog akvarija, a s obzirom da se radi o vrlo zaraznoj bolesti koja se vrlo brzo širi i izaziva veliku smrtnost liječenje moramo provoditi s antibioticima.
Liječenje ove bolesti provodimo antibioticima u akvariju, a ako imamo ribe koje imaju otvorene čireve većih dimenzija dobro je, uz liječenje u akvariju, nekoliko puta ribe okupati u kratkotrajnim antibiotskim kupkama, a potom ih vratiti u akvarij tretiran istim antibiotikom.

U liječenje je vrlo bitno uključiti i ne jodiranu sol jer ona ima vrlo važnu ulogu:

- sol djeluje kao blagi antiseptik koji čisti otvoreni čir od patogenih bakterija
- sol također ubrzava regeneraciju oštećenog tkiva i zarastanje rane te smanjuje količinu tekućine koja se gubi preko rane smanjujući razliku osmotskih tlakova između vode u akvariju i tkiva ribe.

Aeromonas otvoreni čirevi, preuzeto s www.dnr.state.md.us

Aeromonas otvoreni čirevi, preuzeto s www.aquacultuur.wur.nl

1. Liječenje riba u akvariju
Liječenje provodimo antibioticima.

2. Kratkotrajne kupke

U određenim situacijama preporučljivo je provesti kratkotrajne kupke u karantenskom akvariju:

- u slučaju brzog napredovanja bolesti (rasta otvorenih čireva)
- kada se riba osjeća jako loše
- u drugim situacijama, a temeljem naše procjene o zdravstvenom stanju ribe

Nakon ove kratke kupke riba se vraća u akvarij u kojem se provodi liječenje istim lijekom, ali u manjoj, gore propisanoj, koncentraciji.

Otvoreni čir prije početka liječenja, preuzeto s akvarij.net, od člana foruma perica.p

Otvoreni čir nakon provedenog liječenja, preuzeto a akvarij.net, od člana foruma perica.p

3. Liječenje sekundarnih infekcija

Čirevi vrlo često, nakon uspješno provedenog liječenja antibioticima, ne zarastaju već i dalje imaju crvenu boju i uočava se tanki sloj sluzi koji prekriva cijelu površinu čira ili pak otvoreni čir prekriva sluz ili bjelkasto-sivkasta paučina. U ovome se slučaju radi o sekundarnoj infekciji gljivicama te je potrebno provesti dodatno liječenje antimikoticima (Sera "Mycopur" i/ili JBL "Fungol").
Također se može dogoditi da rana sekundarno bude inficirana parazitima, a ponekad i virusima. Parazite liječimo antiparaziticima, ovisno o vrsti parazita, dok virusne infekcije ne liječimo već ribama podižemo imunitet i tako im pomažemo da same pobjede sekundarnu virusnu infekciju.

Paraziti, preuzeto s www.aquameds.com

Anchor-worm, parasites, preuzeto s www.aquameds.com

4. Oporavak i popravljanje opće imunosti riba

Nakon liječenja, a kako bismo u akvariju ponovo uspostavili biološko – kemijsku ravnotežu, moramo provesti terapiju popravljanja kvalitete akvarijske vode, ubrzanog cikliranja i podizanja imuniteta riba.



ZAKLJUČAK

Potrebno je zaključiti da se radi o bolesti čiji su uzročnici bakterije koje žive u svim slatkovodnim akvarijima i vrtnim jezercima, a do pojave otvorenih čireva dolazi najčešće na ozlijeđenim mjestima kao primarna bolest ili se čirevi pojavljuju samo kao jedan od više sekundarnih simptoma bolesti koja je primarno vezana za neki drugi organ. Pojava otvorenih čireva na koži i u potkožnom tkivu za ribe je vrlo bolna, posebice zbog nekroze tkiva (truljenja, raspadanja tkiva). Kada se jednom otvoreni čir potpuno izliječi, iza njega, na površini kože, ostaju veći ili manji ožiljci. Kako bismo onemogućili stvaranje preduvjeta za pojavu otvorenih čireva u našem akvariju i vrtnim jezercima potrebno je pravovremeno prevenirati pojavu ove bolesti.