Linnaeus, 1758
Ova riba koja nastanjuje obale istočnog Atlantika (od Skandinavije do Kanarskog otočja), Mediteransko i Jadransko more i lako se privikava na akvarijske uvjete.
Iako naraste do 30 cm, vrlo rijetko ćemo se susresti s takvim kapitalcima (najčešća lovna dužina im je do 20 cm). Odrasli mužjak ima prve tri leđne bodlje malo izdužene i narančastu liniju duž cijelog boka, dok ženka i mladunci imaju smeđu liniju. Spolno sazriju već s godinu dana. Interesantno je da, slično kao kod npr. slatkovodnih švertova, ženke mogu promijeniti spol u muški. Zbog svojih izrazito žarkih boja, naročito kod mužjaka, ova vrsta vrlo je popularna u Jadranskim akvarijima.
Knez će se dobro prilagoditi ukoliko mu osiguramo dovoljno kamenja za skrovište i pijesak ili šljunak sitnije granulacije. Naravno i ostali parametri su dosta bitni - ph oko 8, temperatura između 18 – 25°C iako dobro podnosi i više (kod mene je išlo čak do 29° bez problema), ali treba izbjegavati izlaganje visokim temperaturama na duži rok što već spada u problematiku hlađenja akvarija u ljetnom periodu.
Obično ga nalazimo na dubinama od 1 - 60 metara, iako ga se može naći i na većim dubinama, čak do 120 m. Obitava na kamenitim terenima, najčešće na grebenima koji graniče s pjeskovitim dnom ili livadama cvjetnice Posidonia oceanica. Velika zanimljivost, koja me iznenadila, je da se ova riba ukoliko je preplašena i tijekom noći, zakopava u pijesak.
U prirodi se hrani malim školjkašima, beskralješnjacima i račićima, dok u akvariju prihvaća gotovo svaku hranu i poprilično je pohlepan.
Također zbog mirne naravi, ova vrsta idealna je za zajedničke akvarije, može se bez problema držati sa chromisima, serranusima, i diplodusima (crnej, pirka, šparići, fratri itd.). Mogući su manji izljevi agresije ukoliko imamo više mužjaka u akvariju, stoga se preporuča duži akvarij (oko 150 cm) s dosta skrovitih mjesta i otvorenim prostorom za plivanje.
Mrijest u akvarijskim uvjetima nije poznat.
Pregledavajući domaće i strane internet stranice u nekoliko navrata naišao sam na, očigledno, učestalu pogrešku. Naime, knez (Coris julis) često se zamjenjuje s vladikom (Thalassoma pavo), bilo da se radi o imenu, bilo da se radi o izgledu. Naime, knez je naša autohtona vrsta, dok je vladika tropska riba koja se u zadnjih desetak godina proširila čitavim Jadranom.
A prilikom lektoriranja članka nadovezao se je i Bojko koji je dodao i jednu zanimljivost, a to je da su i knez i vladika suvremeni potomci morskih riba iz kojih su nastali i ciklidi (porodica Labridae).
Slike: Antimon, Ivan Cvitković
Ova riba koja nastanjuje obale istočnog Atlantika (od Skandinavije do Kanarskog otočja), Mediteransko i Jadransko more i lako se privikava na akvarijske uvjete.
Iako naraste do 30 cm, vrlo rijetko ćemo se susresti s takvim kapitalcima (najčešća lovna dužina im je do 20 cm). Odrasli mužjak ima prve tri leđne bodlje malo izdužene i narančastu liniju duž cijelog boka, dok ženka i mladunci imaju smeđu liniju. Spolno sazriju već s godinu dana. Interesantno je da, slično kao kod npr. slatkovodnih švertova, ženke mogu promijeniti spol u muški. Zbog svojih izrazito žarkih boja, naročito kod mužjaka, ova vrsta vrlo je popularna u Jadranskim akvarijima.
Knez će se dobro prilagoditi ukoliko mu osiguramo dovoljno kamenja za skrovište i pijesak ili šljunak sitnije granulacije. Naravno i ostali parametri su dosta bitni - ph oko 8, temperatura između 18 – 25°C iako dobro podnosi i više (kod mene je išlo čak do 29° bez problema), ali treba izbjegavati izlaganje visokim temperaturama na duži rok što već spada u problematiku hlađenja akvarija u ljetnom periodu.
Obično ga nalazimo na dubinama od 1 - 60 metara, iako ga se može naći i na većim dubinama, čak do 120 m. Obitava na kamenitim terenima, najčešće na grebenima koji graniče s pjeskovitim dnom ili livadama cvjetnice Posidonia oceanica. Velika zanimljivost, koja me iznenadila, je da se ova riba ukoliko je preplašena i tijekom noći, zakopava u pijesak.
U prirodi se hrani malim školjkašima, beskralješnjacima i račićima, dok u akvariju prihvaća gotovo svaku hranu i poprilično je pohlepan.
Također zbog mirne naravi, ova vrsta idealna je za zajedničke akvarije, može se bez problema držati sa chromisima, serranusima, i diplodusima (crnej, pirka, šparići, fratri itd.). Mogući su manji izljevi agresije ukoliko imamo više mužjaka u akvariju, stoga se preporuča duži akvarij (oko 150 cm) s dosta skrovitih mjesta i otvorenim prostorom za plivanje.
Mrijest u akvarijskim uvjetima nije poznat.
Pregledavajući domaće i strane internet stranice u nekoliko navrata naišao sam na, očigledno, učestalu pogrešku. Naime, knez (Coris julis) često se zamjenjuje s vladikom (Thalassoma pavo), bilo da se radi o imenu, bilo da se radi o izgledu. Naime, knez je naša autohtona vrsta, dok je vladika tropska riba koja se u zadnjih desetak godina proširila čitavim Jadranom.
A prilikom lektoriranja članka nadovezao se je i Bojko koji je dodao i jednu zanimljivost, a to je da su i knez i vladika suvremeni potomci morskih riba iz kojih su nastali i ciklidi (porodica Labridae).
Slike: Antimon, Ivan Cvitković
