Razlikovanje spolova i uzgoj: mužjaci sa obje strane repa imaju po jednu lako uočljivu izraslinu (tzv.kopču). Raže su živorotke,te donose na svijet potpuno razvijene male ražice (1-4 komada), nakon navodno 3 mjeseca trudnoće. Izvješća o akvarijskom uzgoju raža se uglavnom odnose na P.motoro.
Komentar:
Prekrasna raža zanimljivog uzorka šara, koja je također i jedna od manjih raža koje su dostupne u hobiju. Iako Hystrix glasi za otporniju i ražu koja je jednostavnija za držanje, to još uvijek ne znači da je pogodna za početnike ili one kojima se neće dati brinuti za nju, redovito čisteći filtere i mijenjajući vodu. Kao i kod ostalih raža bitan je period prilagodbe prilikom puštanja u akvarij, te je stoga aklimatizirajte polako, najbolje dodavajući vodu iz akvarija kroz malo suženu cijevčicu za zrak, tako da pomalo kaplje u posudu sa ražom. Prilikom planiranja akvarija treba izbjegavati agresivne ribe , a također i manje ribice koje će ražu zaista razveseliti svojoj pojavom, ali ima i jeftinije žive hrane od npr. crvenih neonki pa preporučam da ni ne pokušavate s takvim kombinacijama (moj osobni izbor bi bile ribe iz Geophagine grupe).
Za držanje raža je potreban što veći akvarij i čim bolja filtracija. Vanjski filteri i zaštićeni grijač ( da se raže ne bi opekle), su osnovni dio "hardwarea". Vodite računa da je ražama bitna površina akvarija, tako da litražu ne nabijate u visinu nego u širinu, iako također uzmite u obzir da je veću litražu vode lakše održavati stabilnom i kvalitetnom- preporuka -400 litara.Pošto količina nitrata mora zaista biti minimalna,preporuka bi bila staviti i određeno brzorastuće površinsko bilje (npr. Ceratophyllum demersum ili Hygrocotyla leucocephala) , a za podlogu samo najfiniji sitni pijesak jer se raže ukopavaju.
Ovu ražu se može dosta često naći u dućanima u inozemstvu, ali i kod nas.
Napomena iz prošlog opisa P.motora i P. leopoldija, jer što vrijedi za njih u ovom slučaju vrijedi i za Hystrixa:
Raže imaju otrovne bodlje u repu, koje također mijenjaju 2-3 puta na godinu, tako da je potreban izuzetan oprez prilikom rukovanja s ražama, kao i čišćenja akvarija, jer bodlje ostaju otrovne dugo vremena. Još jedna od loših stvari u slučaju uboda je i ta da se bodlje raspada, te je teško ranu očistiti od svih komadića bodlje. Ukoliko dođe do uboda, prva pomoć se sastoji od namakanja rane u vruću vodu ( čim toplija to bolja) jer je otrov proteinske strukture i kao takav termolabilan. Naravno, nakon tog dvostruko bolnog iskustva potrebno je ODMAH zatražiti liječničku pomoć.
Komentar:
Prekrasna raža zanimljivog uzorka šara, koja je također i jedna od manjih raža koje su dostupne u hobiju. Iako Hystrix glasi za otporniju i ražu koja je jednostavnija za držanje, to još uvijek ne znači da je pogodna za početnike ili one kojima se neće dati brinuti za nju, redovito čisteći filtere i mijenjajući vodu. Kao i kod ostalih raža bitan je period prilagodbe prilikom puštanja u akvarij, te je stoga aklimatizirajte polako, najbolje dodavajući vodu iz akvarija kroz malo suženu cijevčicu za zrak, tako da pomalo kaplje u posudu sa ražom. Prilikom planiranja akvarija treba izbjegavati agresivne ribe , a također i manje ribice koje će ražu zaista razveseliti svojoj pojavom, ali ima i jeftinije žive hrane od npr. crvenih neonki pa preporučam da ni ne pokušavate s takvim kombinacijama (moj osobni izbor bi bile ribe iz Geophagine grupe).
Za držanje raža je potreban što veći akvarij i čim bolja filtracija. Vanjski filteri i zaštićeni grijač ( da se raže ne bi opekle), su osnovni dio "hardwarea". Vodite računa da je ražama bitna površina akvarija, tako da litražu ne nabijate u visinu nego u širinu, iako također uzmite u obzir da je veću litražu vode lakše održavati stabilnom i kvalitetnom- preporuka -400 litara.Pošto količina nitrata mora zaista biti minimalna,preporuka bi bila staviti i određeno brzorastuće površinsko bilje (npr. Ceratophyllum demersum ili Hygrocotyla leucocephala) , a za podlogu samo najfiniji sitni pijesak jer se raže ukopavaju.
Ovu ražu se može dosta često naći u dućanima u inozemstvu, ali i kod nas.
Napomena iz prošlog opisa P.motora i P. leopoldija, jer što vrijedi za njih u ovom slučaju vrijedi i za Hystrixa:
Raže imaju otrovne bodlje u repu, koje također mijenjaju 2-3 puta na godinu, tako da je potreban izuzetan oprez prilikom rukovanja s ražama, kao i čišćenja akvarija, jer bodlje ostaju otrovne dugo vremena. Još jedna od loših stvari u slučaju uboda je i ta da se bodlje raspada, te je teško ranu očistiti od svih komadića bodlje. Ukoliko dođe do uboda, prva pomoć se sastoji od namakanja rane u vruću vodu ( čim toplija to bolja) jer je otrov proteinske strukture i kao takav termolabilan. Naravno, nakon tog dvostruko bolnog iskustva potrebno je ODMAH zatražiti liječničku pomoć.