Petak, Svibanj 25, 2018
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Nano i piko reef akvariji

Da bi se napravio mali reef akvarij, nano ili piko, u kojem će se uspostaviti ravnoteža na duže vrijeme potrebno je prvo usvojiti neke osnove o biološkim procesima, načinu filtracije te o samim organizmima koje planiramo držati.  U moru postoji vrlo čvrsta biološka ravnoteža između biljaka, životinja i bakterija koje svojim djelovanjem održavaju parametre mora na uvijek istim vrijednostima. U akvariju je tu ravnotežu vrlo teško postići pogotovo ako je sistem vrlo mali! Najviše problema zadaje nam razgradnja proteina kojom i počinje tako zvani dušični krug.

Filtracija

Cilj filtracije je prvenstveno omogućiti nesmetano odvijanje procesa razgradnje proteina te njegove nusprodukte, a to su nitrati i fosfati, držati na minimalnim  vrijednostima, tj blizu nule.  Filtraciju bi u reef akvariju mogli podijeliti na 4 bitna segmenta: biološka filtracija, kemijska filtracija, Filtracija tj. izbacivanje proteina skimerom i na kraju za nano i piko reef akvarije vrlo bitna metoda filtracije: izmjena dijela vode.

Biološka filtracija

Živi kamen
Najefikasniji i najvažniji biološki filter u reef akvariju je živi tropski kamen. Dolazi iz područja koraljnih grebena. Sačinjen je većinom od kostura odumrlih koralja, cijevčica i ljuštura beskralješnjaka. Vrlo je velike poroznosti. Naziva se živim prvenstveno zato jer je naseljen bakterijama, sitnim beskralješnjacima, crvima, koraljnim algama itd.  U njegovoj unutrašnjosti nastaju zone sa smanjenim kisikom pogodne za razvoj denitrificirajućih bakterija. Vanjski dio kamena naseljavaju bakterije koje vrše okcidacijsku razgradnju proteina, a i svi prije spomenuti organizmi poput crvića i raznih kopepoda također pomažu u filtraciji.

alt

Ako iz nekog razloga niste u mogućnosti nabaviti živi tropski kamen umjesto njega može se koristiti i jadranski živi kamen koji je po funkciji biološke filtracije puno slabiji u odnosu na tropski. Upotrebljava se samo kamen nastao kao nakupina kalcificiranih cjevčica raznih beskralješnjaka. Lako ga je prepoznati po vrlo maloj težini. Treća solucija za biološku filtraciju i rockscape je reef keramika. Sve je više proizvođača reef keramike koja se po njihovim riječima po funkcionalnosti može mjeriti sa samim tropskim kamenjem. Svojim sastavom materijala i završnom obradom dobija se proizvod visoke poroznosti i velike površine na koje se naseljavaju bakterije. Keramiku bi prije funkcionalne upotrebe trebalo držati u zrelom reef akvariju, otprilike 2 mjeseca, da bi se omogućilo naseljavanje bakterija i raznovrsnih morskih organizama. Isto vrijedi za suhi tropski i jadranski kamen, iako njega ne preporučamo zbog činjenice da su uglavnom puni fosfata i otpadnih tvari, kao rezultat ugibanja morskih organizama u njemu prilikom sušenja.

VAŽNO: Za naš mali sistem bit će potrebne male količine živog kamena, a kako nam je on temelj biološke filtracije kod nabavke nije potrebno štediti. Najbolje je uzeti prvoklasan živi tropski kamen.

DSB: Dobra denitrifikacija u reef akvariju postiže se i postavljanjem debelog sloja pijeska u sistem. To se još naziva i DSB(deep send bed). Glavni cilj ovog sistema je u nižim dijelovima dobiti sloj skoro bez kisika u koji će se nastaniti bakterije koje djeluju u uvjetima anoksije, a odstranjuju fosfate i nitrate. Visina pijeska varira zavisno o granulaciji pijeska koji se koristi. Što je sitniji potrebna debljina je manja. Ovaj debeli sloj pijeska možemo postaviti bilo gdje u sistemu, dovoljno je da voda iz akvarija bude iznad njega ili teče po njemu. U nano i piko akvarijima nešto je teže izvesti ovaj način filtracije, ali ne i nemoguće. Sve zavisi kakvim prostorom raspolažete i želite li da akvarij bude bez nekih izlaznih cijevi ili sakrivenih filtera iza ili ispod.

alt

Veći kanister filter vrlo se lako može iskoristiti kao denitrifikator i kemijski filter u jednom. Izvadi se cijeli sadržaj filtera (košarice, filter materijal).  tako ispražnjen kanister filter napuni se do pod vrh pijeskom. Ostavi se par centimetara tako da kad se postavi „kapa“ fitera, voda može slobodno cirkulirati. U taj se prostor može ubaciti ugljen i odstranjivač fosfata pa imamo ujedno i vrlo efikasan kemijski filter. I na kraju prilikom povrata vode u akvarij stvara se vrlo dobra cirkulacija u tanku pa ako je sistem manji neće biti potrebne dodatne stream pumpe za cirkulaciju. 


alt


alt


alt

Isto tako se i veći hang on filter može pretvoriti u DSB. Ovaj sistem može se upotpuniti i na taj način da se na njegovu površinu posade macro alge i iznad njih postavi svjetlo. Ovakvom sistemu potrebno je omogućiti dobar protok vode. Alge će svojim rastom iz vode reducirati nitrate i fosfate. Macro alga može se posaditi i direktno u glavni akvarij gdje će izgledati atraktivno. Vrlo je bitno držati je pod kontrolom jer većina macro algi brzo raste.


alt

Kemijska filtracija

Zbog specifičnosti nano i piko reef akvarija kemijska filtracija je neizostavni dio takvih sistema. Uglavnom se koriste aktivni ugljen i fosfat reemover tj. Odstranjivač fosfata. Da bi znali kako ih upotrebljavati, prvo moramo shvatiti način na koji djeluju. Većina funkcije ugljena vrši se apsorpcijom tako da medij na koji želimo da ugljen djeluje moramo na neki nači protisnuti kroz njega. Fosfat remover također funkcionira bolje pod jakim protokom.  U malom sistemu u tu svrhu najčešće se koriste praktični hang-on filteri. U njih se ubaci u posebnim vrećicama malo ugljena i odstranjivača fosfata. Protok takvog filtera kroz medij je sasvim dovoljan da bi on vršio svoju funkciju. 


alt


Ako je akvarij veći i ispod njega postoji ormarić, mediji za kemijsku filtraciju mogu se koristiti i u kanister filteru.

Skimer
Skimer je dobrodošao u reef akvarijima preko 50 litara sa pokojom ribicom koju treba hraniti. Rasterećuje ostale vidove filtracije jer se većina organskog otpada izvuče iz akvarija prije nego je započelo njegovo razlaganje to jest dušikov krug. Skimer također doprinosi i aeraciji vode u akvariju, izbacivanju stetnog co2 te samim tim održavanjem stabilnog PH.  Nije neophodan u piko reef akvarijima samo sa koraljima koji se dodatno ne hrane. Postoje modeli skimera za nano akvarije, ali većinom nisu osobito funkcionalni i u manjim akvarijima nezgrapno izgledaju. 


alt


Izmjena dijela mora
Kod manjih reef sistema trebala bi biti barem 30% od zapremine tanka svakih 15 dana. Izmjena je bitna jer se na taj način izbacuje dio nitrata i fosfata iz akvarija, a ujedno se i nadoknađuje dio elemenata koje koralji troše prilikom svoga rasta. U malim sistemima, promjena djela mora je vrlo jednostavna i ne oduzima puno vremena kao što je to slučaj na većim sistemima pa se za zdrav nano i piko reef preporuča što češća izmjena.

Cirkulacija

Da bi bilo koji od prije spomenutih vrsta živih kamenja ili reef keramike funkcionirao kao biološki filter u akvariju mora vladati kaotično gibanje vode slično onom koje proizvode valovi na prirodnom koraljnom grebenu. Što je veći protok vode kroz živi kamen, njegov učinak je veći, jer bakterije i koralji dobivaju stalni dotok hrane. Detritus se ispuhuje iz kamena i podiže sa dna pa ne nastaju đepovi te ga se lakše izbaci kroz skimer (ako se koristi). Cirkulacija je bitna i zbog izmjene plinova. Prvenstveno za što bolje izbacivanje co2 iz vode i ubacivanje kisika te samim tim podizanja PH. Za cirkulaciju unutar akvarija najčešće se koriste stream pumpe. 


alt


Na akvarijima ispod 20 L može se staviti manja power head pumpica koja će vrtiti vodu unutar tanka ili spomenuti hang-on i kanister filter koji će povratom vode u akvarij stvarati dovoljnu cirkulaciju. 

Svijetlo

Kad smo odstranili sve ono što našim koraljima onemogućuje rast ili ih na kraju može i ubiti, osvrnuti ćemo se na ono što koraljima daje život, tj. hrani ih i omogućuje im rast, a to je svjetlo. Koralji u prirodi rastu u vrlo čistom i nutritivno vrlo siromašnom moru i jedino čega imaju u izobilju je sunčeva energija. Tako je nastala simbioza alge zooxantelae i koralja. Zato je dovoljna količina svjetla vrlo bitna za zdrav reef akvarij.  Za nano i piko reef akvarije najprikladnije su T5 i PL lampe.

alt

alt


Koliko svjetla je potrebno, teško je utvrditi. U svakom slučaju možemo reći da će kod T5 i PL lampi sa dobrim reflektorima 1W po litri biti dovoljno za držanje bilo koje vrste koralja. Fotoperiod bi trebao biti između 10-12 sati dnevno zavisno o jačini rasvjete. Trebalo bi kombinirati actinic lampe sa daylight lampama. Na tržištu postoje i plavo bijele PL lampe namjenjene za reef akvarij. Ako niste u mogućnosti nabaviti lampe namijenjene reef akvariju i obične daylight lampe biti će ok za tu svrhu. U tom slučaju boje koralja biti će nešto slabije izražene.

Najnoviji trend u akvaristici je LED rasvjeta, koja je trenutno preskupa za širu komercijalnu primjenu, ali zbog svojih prednosti ( malo zagrijavanje, mala potrošnja) trenutno najveći iskorak doživljava upravo u nano i pico reef akvaristici.

Parametri - mjerenje i održavanje

Neki od bitnijih parametara morske vode u akvariju su:
-temperatura, trebala bi se kretati između 25 i 28 stupnjeva C. Lako se održava malim grijačima ili u slučaju prevelike temperature ugradnjom malih ventilatora za kompjutere okrenutih vodoravno da pušu direktno u površinu vode.


alt


-slanost bi trebala biti oko 1.026. Vrlo je bitno da bude konstantna jer se u malim sistemima isparavanjem čiste vode slanost vrlo brzo popne iznad 1.030.   
-Ph 8.2-8.4 -najviše zavisi o dobroj aeraciji i izbacivanju co2.
-Kh od 8-12 -bitno da ne pada ispod 8 jer će i PH tada biti stabilniji.
-Ca između 420-480 mg po litri.
-Mg od 1300-1500 mg po litri.

Najvjerojatnije će u našem malom akvariju biti većinom mekani koralji pa će i vrijednosti Ca, KH i Mg puno sporije padati nego u većim sistemima sa pretežno tvrdim koraljima. Vrijednosti ipak treba redovito mjeriti te nadoknaditi manjak elemenata. Na tržištu postoje KH, Ca i Mg u tekućem obliku ili u prahu koji se mješa sa RO vodom i vrlo se jednostavno dozira. Za ostale elemente u tragovima može se također uzeti pripravak koji u sebi sadrži većinu potrebnih minerala i elemenata u tragovima. Doziranje ovakvih „koktela“ je najbolje na način da se dodaje pola propisane doze jer proizvođači imaju naviku preporučenu dozu uvećati radi brže potrošnje. Kod manjih piko akvarija svi elementi se najbolje održavaju čestom promjenom dijela mora.

Nadoljevanje vode

Isparavanje vode na tako malim sistemima iznosi par decilitara na dan. Na 100 litara mora ispari oko 1L čistog H2o, ako se koriste ventilatori i više. Manjak vode treba nadomjestiti destiliranom ili RO-vodom. Zbog male zapremine nano i piko akvarija najbolje je nadolijevanje vršiti svaki dan da nebi došlo do prevelikog podizanja slanosti u akvariju.

Živi organizmi

Odabir živih organizama trebao bi biti uvjetovan veličinom akvarija. Za akvarije do nekih 20 litara, bez skimera, samo sa živim kamenom i kemijskom filtracijom, koje ćemo nazvati piko reef akvarijima trebali bi se ograničiti samo na otporne meke koralje tipa kenya tree, xenie, zoantuse, actinodiscuse i slične koralje. Nikako ne držati ribe!  Eventualno kakva kozica ili račić. Uspješnost ovakvog sistema bazirati će se na tome što u njega nećemo ubacivati gotovo nikakvu hranu. Može se povremeno ukapati male količine tekuće hrane za koralje ili slično. 


alt

U akvarijima većim od 20 litara sa nešto većom količinom živog kamena i eventualno manjim skimerom, mogla bi se staviti i pokoja riba s tim da u 100 litara nebi trebalo biti više od 4-5 riba. Što se koralja tiče, izbor se može proširiti na otporne tvrde koralje sa dugim polipima kao sto je caulastrea i slično, s time da se pazi na udaljenost između koralja da se nebi međusobno pržili. U malom sistemu voda se brzo ispuni otrovima koji ispuštaju napadnuti koralji i zagadi. I neki tvrdi koralji sa kratkim polipima vrlo se dobro snalaze u malim sistemima. Npr. neke vrste pocilopora, stilopora i seriatopora. Naravno ima i malih sistema u kojima uspjevaju i kompliciraniji SPS koralji, ali zahtjevaju i veliku discipliniranost, znanje i rutinu prilikom održavanja. Kako litraža raste može se ubaciti i pokoja riba. I to ribe kao sto su klauni, chromisi, firefishevi te razne vrste malih gobyja koji su kao stvoreni za nano akvarije i jedini od ovih nabrojenih riba koje će se u malim sistemima donekle dobro snaći. Kod hranjenja riba vrijedi pravilo da je bolje ubaciti vrlo malo hrane više puta na dan nego jedanput puno. Ne ubacujte puno riba, pazite na kompatibilnost, ne miješajte agresivne i mirne ribe i stvari bi trebale funkcionirati.

alt

Fotografije: Zoran Dedić

Tko je online?

Imamo 60 gostiju i nema članova online

Najnoviji sadržaj

  • Ivan Mikolji - Intervju
    Gospodine Mikolji, dobrodošli na Akvarij.NET,
    Hvala Vama što ste me ugostili na vašim stranicama.
  • O švertovima
    Švert (lat.: Xiphophorus ; eng: Swordtail) je slatkovodna živorodna riba iz roda Xiphophorus, porodice...
  • Rio Lancetilla Honduras Biotope
    PODACI O AKVARIJU:
    Dimenzije: 136x57x60 (465 lit)
    Filtracija: sump filter, hang on overflow...
  • RIP Takashi Amano
    Akvaristički svijet je utihnuo. Nedoumica, čuđenje, nevjerica. Tup pogled u obavijest o smrti gospodina...
  • Prva...
    Svaki početak je težak, tako bar kažu, pa s time i ja započinjem svoju prvu kolumnu. U biti činjenica...
  • Od hobista do hobističkog trgovca sa hobijem u srcu
    Je bija je...dobar covik...siguran san da ce netko reci na mom funeralu(pogrebu)....netko od njih par...
  • Channa sp. assam „Lal Cheng“
    Ime ( latinsko): Channa sp. assam „Lal Cheng“
    Sinonimi: Blue Rainbow snakehead, Blue Bleheri,...
  • Betta ocellata
    Ime ( latinsko): Betta ocellata
    Sinonimi: Eyespot Mouthbrooder
    Stanište: Jugoistočna Azija...