• Nepravedno zanemareni..

    Nepravedno zanemareni..

    Na prvi spomen pojma ciklidi velika većina onih, bar malo upućenijih hrvatskih vlasnika akvarija pomislit će na one prekrasne, obojane svim mogućim bojama, ribe porijeklom iz jezera Malawi...

    Read More
  •  Kriza srednjih godina i hobby

    Kriza srednjih godina i hobby

    Srednje godine...tesko je to definirati..ja se naravno svojih godina ne sramim....neznam im tocan broj, taman kada ga uspijem zapamtiti...oni mi ga promjene. Da bude lakse...koga interesira..i tko zeli racunati..rodjen sam 1969 godine. Izgleda davno.. Read More
  • U posjeti ciklidima

    U posjeti ciklidima

    Urugvaj je zemlja u jugoistočnom dijelu Južne Amerike. Ima oko 3.5 milijuna stanovnika. S površinom od 176 215 km2, druga je najmanja južnoamerička država, nakon Surinama. Klima je subtropska sa zimskim temperaturama od 5 do 12 C.... Read More
  • Dedine crtice i slike

    Dedine crtice i slike

    .. prošla su tri dana i nekoliko godina dok tebe dočekam... Ja ovo idem krpat..sve ispočetka, sve novo, izgubit ću mjesece da ovo dovedem u red, a ti se izvoli primit posla, pozvat ekipu, posložit članke, riješit SVE što si inače rješavao, jer inače, majkemi, ubit'ću te ko zeca.. Read More
  • Ivan Mikolji - Intervju

    Ivan Mikolji - Intervju

    Jasno se sjećam da me je majka svako jutro vozila u Caracas u školu. Promet je bio očajno spor, auto do auta. Tada sam imao 5 - 6 godina i svaki dan smo se vozili preko mostova, prelazeći puno malih potoka..

    Read More
  • Vodič za početnike

    Vodič za početnike

    Zaronite u čudesan svijet akvaristike uz Akvarij.NET vodič za početnike. Što je proces kruženja duškia, koliko često mijenjati vodu? Odgovore na ta i druga pitanja saznajte u našem vodiču.

    Read More
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • All
  • Aegagropila
  • Betta
  • Buttikoferi
  • Ciklidi
  • Ciklidi
  • CIklidi
  • Delbi
  • Kolumna
  • Kribenzis
  • Monty
  • Svertovi
  • Tanganjika
  • Tilapia
  • Default
  • Title
  • Date
  • Random
  • Da li je veličina bitna?

    Vjecito pitanje....sa razno raznim odgovorima, ja eto...koji se cijeli zivot 'druzim' s malim osjetio sam se prozvanim da o tome progovorim. Kao i uvijek, ogradjujem se....
    Read More
    • Delbi
    • Kolumna
  • Tilapia buttikoferi

    Prekrasna, izuzetno inteligentna riba s osobitim karakterom i zanimljivim ponašanjem koja doslovno može postati pravi mezimac, a isto se tako lako može pretvoriti i u pravi horor u zajedničkom..
    Read More
    • Buttikoferi
    • Ciklidi
    • Tilapia
  • Pelvicachromis pulcher

    Miroljubive su i mogu se držati s drugim vrstama riba. Vole gusto zabiljen akvarij sa što više pećina i zaklona. Ponekad premještaju podlogu pa je dobro biljke dodatno učvrstiti ili
    Read More
    • Ciklidi
    • Kribenzis
  • Tanganicodus irsacae

    Jedna od tri grupe patuljastih ciklida iz jezera Tanganyika (spathodus, eretmodus, tanganicodus) ujedno i veličinom najmanji (narastu do 7cm). U akvaristici su poznatiji pod nadimkom gobi ciklidi...
    Read More
    • Ciklidi
    • Tanganjika
  • Xiphophorus montezumae

    Originalno potiče iz Meksika i to iz rijeka Rio Tamasopo, Rio Ojo Caliente i Rio Ojo Frio. Najpoznatija izgledom, pa i veličinom je populacija iz Rio Tamosopo čiji su primjerci
    Read More
    • Monty
  • Priručnik za određivanje kvalitete betta

    Uvijek vas je zanimalo što sve gledaju suci na akvarističkim izložbama? U ovom ćete priručniku moći naći apsolutno sve detalje vezane uz ocjenjivanje betta.
    Read More
    • Betta
load more / hold SHIFT key to load all load all

Prije svega, osnovno je da svaki akvarist zna ponešto o fizici, kemiji, botanici, biologiji, zoologiji te ekologiji, da i nju ne zaboravim, jer je sve više potrebna da bismo održali što prirodniji ambijent koji nas okružuje.Naravno, nitko ne može znati sve, ali svaki ozbiljni reef akvarist trebao bi naučiti barem nešto od svake te discipline, što bi na kraju bilo pozitivno i za njegovu opću kulturu.
Već desetljećima močim ruke u slanu vodu te sam zapazio dva, možemo reći glavna, pristupa ovom našem reef hobiju. Jedan je “sumnjičavog  naučnika”, dok je drugi okrenut praksi, eksperimentiranju, te bi takav pristup mogli nazvati “nezaustavljivi praktičar”.     
Pa probajmo na nekom primjeru opisati njihove načine pristupa reef akvaristici.

“Naučnik” uvijek želi pristupiti problemu te bilo kojoj svakodnevnoj situaciji u akvariju, koristeći neku naučno dokazanu metodu. Uzmimo na primjer vrijednost kalcija, za koju je naš “naučnik” u preporučenoj ozbiljnoj literaturi pronašao da je njezina srednja vrijednost 410mg/l, te da je taj element baza za rast koraljnog kostura. I tako on odluči održati tu vrijednost kalcija u svom akvariju, polazeći od logičkog zaključka da ako koralj raste u moru s tom vrijednošću kalcija, onda mora i u akvariju. S druge strane, naš “praktičar” ima kao vodilju rasprave na forumu te ono što je čuo od kolega akvarista, od svog omiljenog prodavača, surfa po internetu, lakše je nego uzeti koju knjigu u ruke, te na kraju zaključuje da ako koralji imaju potrebu za kalcijem, onda što je više kalcija, to je bolji rast koralja! Odluka pada da treba težiti vrijednosti od 500mg/l, tako da nakon kratkog vremena zapažanja u svom akvariju naš “praktičar” počinje širiti informacije po Internetu da koralji rastu bolje s tom vrijednošću kalcija (djelomično točno, ali nedokazivo u tako kratkom roku)  tako da to s vremenom, šireći se po netu, postaje nepisano pravilo za mnoge akvariste. Još ako njegov akvarij u tom momentu dobro izgleda, uz koju fotku, svi ga spominju kao uzor za vrijednost kalcija u reef akvariju. Jesu li ovakvi pristupi na kraju jednako prihvatljivi ili ne? Naravno da jesu, jer uz ostale iste ambijentalne uvjete, koraljima nije bitno je li kalcij 410, 450 ili 500 mg/litri ! 

Možda naš “naučnik” ima bolji pristup, ali ako se i on zavede s činjenicom da je “ to tako i tako mora biti “, gubi mogućnost daljnih otkrića, tako da ponekad i njegova krutost u privaćanju novih spoznaja može biti uzrok velikih pogrešaka. Ozbiljnost “naučnika” mora se temeljiti na tome da je u jednom trenutku spreman prihvatiti nešto novo, van njegovih dosadašnjih spoznaja, ali naravno, da se sve na kraju  može naučno dokazati kako bi bilo prihvaćeno.

S druge strane, naš “praktičar” ne pridonosi često razvoju akvaristike, jer akvaristički neprovjerene spoznaje, mitovi i legende te “rekla-kazala” s mnogih foruma nisu ozbiljna baza za početnika koji se želi usavršavati. Akvarij našeg “praktičara” sigurno lijepo izgleda, ali nitko ne zna reći zašto, iako on misli da zna. Mali ekosistemi, kao što su naši akvariji, vođeni su stotinama varijabli, kao i svaki biološki sistem, tako činjenica da određene vrijednosti  kalcija daju određen rezultat je istinita tvrdnja, ali isto tako se može reći da to nije istina, jer su ostali parametri koji se ne mjere na optimalnim vrijednostima tako da kalcij nije uopće glavni uzrok uspjeha.

Smatram, te se iskreno nadam, da bi iz ova dva pristupa trebao nastati treći koji bismo mogli nazvati “prosvijetljeni“ akvarist, koji pristupa naučno, ali zadržava dozu kurioziteta, želju za ekperimentiranjem, ali najbitnije da otvoreno prihvaća nove spoznaje te je uvijek spreman na diskusiju. On  istražuje, isprobava nove ideje, pita se “zašto je to tako” te nikad  ne daje neprovjerene informacije.
Ako se vratimo na vrijednosti kalcija, “prosvijetljeni” bi u početku prihvatio da kalcij mora biti 410mg/l,  ali bi ga kroz mjesece malo po malo dizao te pratio što se događa. U međuvremenu bi mnogo čitao te u stručnoj literaturi tražio potvrdu svojeg pokušaja održavanja kalcija na višim vrijednostima od prirodnih. Postoji studija (Tambutte et al., 1996.) naučno provedena, znači bez utjecaja ostalih varijabli, koja nam pokazuje da se kalcifikacija koralja Stylphora pistillata  usporava na vrijednostima kalcija ispod 360mg/l, dok nešto iznad te vrijednosti raste do svojih maksimalnih vrijednosti, tj. ne raste proporcionalno, što bi bilo za očekivati. Drugim riječima, uz ostale nepromijenjene varijable-parametre, imati vrijednosti kalcija 400, 500 ili čak 600 mg/l ne dovodi do promjene veličine kalcifikacije. Na 600 mg/l kalcifikacija je zanemarivo veća nego kod 400 mg/l iako bi se moglo smatrati da bi trebala biti 50% veća. Tako bi naš “prosvijetljeni” akvarist nakon svog kontroliranog eksperimenta te spoznaja iz naučne literature sigurno došao do provjerenog zaključka kolika mora biti vrijednost  kalcija.

Ako bismo sad željeli napraviti jedno idealno kratko uputsvo, kako pristupiti novim saznanjima te kakvu strategiju primjeniti s obzirom na mnoštvo parametara u reef akvaristici kao što su fizikalno-kemijske vrijednosti vode, osvijetljenje, prehrana koralja te još mnoštvo drugih, mogli bismo primjeniti ovaj predložak : 
1. osigurati kvalitetne izvore informacija (knjige, časopisi, klubovi, stručnjaci),
2. proširiti izvore informacija putem Interneta (forumi, online časopisi),
3. proučiti konkretne primjere,
4. kontrolirano te uzastopno izvoditi eksperimente,
5. širiti (te braniti) skupljene informacije te zaključke.

Ako se vratimo sada na vrijednost kalcija te hoćemo primjeniti ovaj predložak, prvo moramo pročitati malo stručne literature koju su napisali stručnjaci reef akvaristike kao npr. Sprung, Calfo, Borneman, Fossa & Nilsen, samo da navedemo neke od poznatijih. Neki se pitaju zašto čitati ako moj susjed ima prelijep akvarij pa mogu slijediti njegova uputstva. Zato što većina tih osoba nisu hobisti kao mi, nego visoko školovani biolozi mora te im je to posao. Čini mi se ipak nešto sigurniji izvor informacija nego vaš susjed, iako je možda simpatičan te vam želi pomoći, bez uvrede.

Stručna literatura preporučuje održavati vrijednosti kalcija između 400 i 450 mg/l  te nam ukazuje da se kalcifikacija drastično smanjuje te zaustavlja na vrijednostima kacija manjim od 360 mg/l.
Drugi korak vodi nas na Internet gdje možemo malo proširiti znanje čitajući razne diskusije na forumima u vezi s vrijednosti  kalcija s obzirom na ono pročitano u knjigama, ali oprez jer su forumi prava anarhija. Drugim riječima svatko može reći što hoće, istinito ili ne, krivo ili pravo, točno ili pogrešno, provjereno ili ne! Internet je ipak mogućnost brze izmjene informacija te izvor (mora biti provjeren) mogućih proširenja onog što je već poznato iz stručne literature.

U našem slučaju drugi korak ne bi donio puno toga, osim da netko tvrdi da održava vrijednost kalcija od 450-500 mg/l te da zbog toga ima povećanu kalcifikaciju.Ta informacija može nas zaintrigirati, ali za sada je prihvatimo kao takvu te je stavimo u pričuvu.
Prijeđimo na treći korak koji je jako bitan, a govori nam da teorija nije dostatna, trebamo i opipljive rezultate. Treba vidjeti akvarij uspješnog akvariste, čak iako se nećemo dati uvjeriti da ono što radi je pravilno, ali moramo pokušati shvatiti zašto ima tako dobre rezultate. Vidjevši tako razne uspješne akvarije uvjerit ćemo se da prosječne vrijednosti kalcija variraju. Neki imaju 400, neki 500, a neki čak 380 mg/l  kalcija, a svi su uspješni!

 

Četvrti je korak jako zahtjevan. Ozbiljan eksperiment traži sredstva, kako tehnička, tako novčana, da ne govorim o vremenu potrebnom da se izvede jedan eksperiment – studija o kalcifikaciji koralja u zatvorenom sistemu. Potrebni su nam mjeseci istraživanja u kontroliranim akvarijima gdje su sve vrijednosti jednake osim kalcija. Sve to zbog toga jer istraživač treba izbjegnuti utjecaj ostalih parametara na kalcifikaciju, kao npr. različit alkalinitet, različit pH, različito osvijetljenje itd. Jedan običan hobist  može pokušati mjesecima održati iste uvjete u svom akvariju s vrijednošću kalcija od 550 mg/l, ali dobivene rezultate bit će jako teško dokazati. Kako mjeriti kalcifikaciju, rast koralja, koji se mijenja čak i zbog mikrostrujanja vode oko aksijalnih polipa, zbog vrijednosti fosfata u vodi (koji su za nas nemjerljivi, a ipak prisutni u vodi),  zbog stotine ostalih varijabli koe direktno ili indirektno utječu na njega. Slijedi zaključak da je jako teško praviti eksperimente, skoro uvijek neizvedivo za jednog hobistu, ali s rijetkim izuzetcima.

Zadnji, peti korak, meni je najdraži te najbitniji jer ako si u nešto siguran treba tu informaciju proširiti, tako da i drugi mogu probati te eventualno još je jednom potvrditi. Na primjer, primjetio sam da su polipi mojih koralja zatvoreniji ako je vrijednost kalcija sišla do 360 mg/l. Ova moja opservacija nije nigdje potvrđena u stručnoj literaturi. To je jedna, kako bi se reklo, “anegdotsko-slučajna” opservacija koju ne treba uzeti kao provjerenu, ali nije za odbaciti. Možda je još netko isto primjetio kod svojih koralja, pa ako skupimo više takvih iskustava možemo već govoriti o hipotezi koja se, vidi čuda, može nadovezati na već citirano istraživanje o kalcifikaciji.

Zaključak nakon svega jest da je idealna vrijednost kalcija između 400-450 mg/l te da problemi počinju kada vrijednost padne ispod određene razine, a to je 360mg/l za jednu vrstu koralja (ne za sve).
Za primjer pristupa novim spoznajama korištena je namjerno vrijednost kalcija jer je taj argument već odavno prodiskutiran na svim nivoima akvaristike od običnih hobista do stručnjaka te se svi slažu da je idealna vrijednost za održavanje 400- 450 mg/l.

Pokušajmo zamisliti da umjesto kalcija uzmemo vrijednost stroncija kao predmet naše diskusije, ili možda, je li potrebno dozirati jod ili ne? Sve su to diskusije iz kojih bi proizišle tuče kao na stadionima.

 

 

Nadam se da vas nisam “udavio” s ovim mojim filozofiranjem kako pristupiti reef akvaristici (zahvaljujem A. Roveru na dubokoj razradi), ali htio sam samo dati smjernice te objasniti primjerom, da malo oživimo ovaj naš akvaristički svijet s novim kvalitetnijim informacijama. Znam da je strani jezik najveći problem, ali se nadam da ću, zajedno sa svima vama, uspjeti malo po malo dignuti  broj kvalitetnih tekstova na hrvatskom jeziku na viši nivo!

Po tekstu sam “pobacao” i nešto slika hrvatskih reefova koji nam dokazuju da i kod nas postoji  reef akvaristika na određenom nivou koja se ne bi trebala sramiti svjetske scene.
Da se netko ne bi uvrijedio, oni su samo dobar primjer, jer znam da postoji još upješnih reef akvarija kod nas.

Ideja za članak preuzeta iz REEFART  br.2 – “Scienza o magia?” – A. Rovero
Foto: Mirko Belošević - uspješni HR reef akvariji

Zadnje na forumu

  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    Pa ak propisno cikliraš akvarij ta kemija ti u principu niti ne treba....
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    A u tu vodu koja se mijenja dodam jos aquasafe i tetra safe start ili nista?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    Postoji puno teorija. Ja osobno u toku cikliranja ne mijenjam vodu jer realno...
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    A kolko puta treba mijenjati tijekom cikliranja? I koliko vode se mijenja?

Forum

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 19 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Facebook

Tko je online

Imamo 95 gostiju i nema članova online

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.