• Nepravedno zanemareni..

    Nepravedno zanemareni..

    Na prvi spomen pojma ciklidi velika većina onih, bar malo upućenijih hrvatskih vlasnika akvarija pomislit će na one prekrasne, obojane svim mogućim bojama, ribe porijeklom iz jezera Malawi...

    Read More
  •  Kriza srednjih godina i hobby

    Kriza srednjih godina i hobby

    Srednje godine...tesko je to definirati..ja se naravno svojih godina ne sramim....neznam im tocan broj, taman kada ga uspijem zapamtiti...oni mi ga promjene. Da bude lakse...koga interesira..i tko zeli racunati..rodjen sam 1969 godine. Izgleda davno.. Read More
  • U posjeti ciklidima

    U posjeti ciklidima

    Urugvaj je zemlja u jugoistočnom dijelu Južne Amerike. Ima oko 3.5 milijuna stanovnika. S površinom od 176 215 km2, druga je najmanja južnoamerička država, nakon Surinama. Klima je subtropska sa zimskim temperaturama od 5 do 12 C.... Read More
  • Dedine crtice i slike

    Dedine crtice i slike

    .. prošla su tri dana i nekoliko godina dok tebe dočekam... Ja ovo idem krpat..sve ispočetka, sve novo, izgubit ću mjesece da ovo dovedem u red, a ti se izvoli primit posla, pozvat ekipu, posložit članke, riješit SVE što si inače rješavao, jer inače, majkemi, ubit'ću te ko zeca.. Read More
  • Ivan Mikolji - Intervju

    Ivan Mikolji - Intervju

    Jasno se sjećam da me je majka svako jutro vozila u Caracas u školu. Promet je bio očajno spor, auto do auta. Tada sam imao 5 - 6 godina i svaki dan smo se vozili preko mostova, prelazeći puno malih potoka..

    Read More
  • Vodič za početnike

    Vodič za početnike

    Zaronite u čudesan svijet akvaristike uz Akvarij.NET vodič za početnike. Što je proces kruženja duškia, koliko često mijenjati vodu? Odgovore na ta i druga pitanja saznajte u našem vodiču.

    Read More
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • All
  • Aegagropila
  • Betta
  • Buttikoferi
  • Ciklidi
  • Ciklidi
  • CIklidi
  • Delbi
  • Kolumna
  • Kribenzis
  • Monty
  • Svertovi
  • Tanganjika
  • Tilapia
  • Default
  • Title
  • Date
  • Random
  • Da li je veličina bitna?

    Vjecito pitanje....sa razno raznim odgovorima, ja eto...koji se cijeli zivot 'druzim' s malim osjetio sam se prozvanim da o tome progovorim. Kao i uvijek, ogradjujem se....
    Read More
    • Delbi
    • Kolumna
  • Tilapia buttikoferi

    Prekrasna, izuzetno inteligentna riba s osobitim karakterom i zanimljivim ponašanjem koja doslovno može postati pravi mezimac, a isto se tako lako može pretvoriti i u pravi horor u zajedničkom..
    Read More
    • Buttikoferi
    • Ciklidi
    • Tilapia
  • Pelvicachromis pulcher

    Miroljubive su i mogu se držati s drugim vrstama riba. Vole gusto zabiljen akvarij sa što više pećina i zaklona. Ponekad premještaju podlogu pa je dobro biljke dodatno učvrstiti ili
    Read More
    • Ciklidi
    • Kribenzis
  • Tanganicodus irsacae

    Jedna od tri grupe patuljastih ciklida iz jezera Tanganyika (spathodus, eretmodus, tanganicodus) ujedno i veličinom najmanji (narastu do 7cm). U akvaristici su poznatiji pod nadimkom gobi ciklidi...
    Read More
    • Ciklidi
    • Tanganjika
  • Xiphophorus montezumae

    Originalno potiče iz Meksika i to iz rijeka Rio Tamasopo, Rio Ojo Caliente i Rio Ojo Frio. Najpoznatija izgledom, pa i veličinom je populacija iz Rio Tamosopo čiji su primjerci
    Read More
    • Monty
  • Priručnik za određivanje kvalitete betta

    Uvijek vas je zanimalo što sve gledaju suci na akvarističkim izložbama? U ovom ćete priručniku moći naći apsolutno sve detalje vezane uz ocjenjivanje betta.
    Read More
    • Betta
load more / hold SHIFT key to load all load all

Jedna od prvih stvari koje sam napravio u vezi morske akvaristike kada sam se početkom 2005 konačno odlučio na taj korak, je bilo kupovanje 2 knjige preko interneta na tuđu karticu ( da, naravno da sam vratio čovjeku novce). Te dvije knjige imaju puno zgodnih slika - potvrđeno, a navodno i puno dobrog, stručnog i obaveznog-za-pročitat teksta o morskoj akvaristici, od opreme , preko riba i koralja… To ne bih mogao potvrditi jer sam od obje knjige i njihovih xxx-tnjak stranica pročitao možda 20… Zašto? Ne da mi se.. Dosta mi je knjiga koje moram čitati, pa mi se hobističke više ne čitaju, pogotovo kad su na engleskom, nego samo slike gledam. Zasićenje pisanim textom ( iz tog razloga i ovaj text pišem s neopisivom odbojnošću prema pogledu u ekran, pa uglavnom gledam u tipkovnicu) je uzelo maha već na 2 semestru prekasno upisanog fakulteta i ostavilo je prostora za učenje morske akvaristike samo iz priča, usmene predaje i zdrave logike. Neki će reći – «Šteta dečka, a ima potencijal», ja ću reći – boli me briga.. dok ovaj sistem funkcionira, nemam namjeru učit za doktorat u morskoj akvaristici. Udio u svemu tome sigurno ima i činjenica da sam sve vezano uz slatkovodnu akvaristiku doslovce gutao prvih 6-7 godina, da bih evo osme godine bavljenja akvaristikom shvatio da sam većinu svega koristio jednom i nikad više, potrošio novaca i novaca na probe koje su uspjele, ali su bile suvišne ili su bile neuspjele pa su bile DEFINITIVNO suvišne, te da sam s vremenom masu stvari zaboravio, zbog jednostavne činjenice da ljudski mozak nije hard disk, te da selektira podatke koje pamti, a one koji se ne koriste jednostavno briše. I dakle, čemu bubati o svim sistemima filtracije, čemu proučavati karakteristike skeleta koralja koje ni ne mislim imati, čemu još jedinoj stvari koja me veseli i koja mi je razbibriga –definira se riječju preuzetom iz engleskog jezika prilagođenoj hr izričaju – a kad se izgovori zvuči HOBI, prišiti hipoteku konstantnog znanstvenog pristupanja i odnosa… Odmah pomislim kako se spuštam u podrum u bijeloj kuti i mjerim parametre vode dva puta dnevno i zamišljeno mašem glavom na najmanje odstupanje od parametara.. Grozno..

U prva 4 mjeseca kako je akvarij pokrenut, mjerio sam nitrate brojkom i slovima 2 (dva) puta ( žali Bože bačenih novaca za tester), pH 4-5 puta (tek toliko da potrošim listiće) , a sve ostale parametre nijednom, dok jedino gustoću vode mjerim svako malo, ali samo zato što me to veseli.. Podsjeća me na mjerenje jačine rakije koju je stari pekao dok sam bio mali i davao mi povremeno da je malo liznem, što sam ja naravno radio s velikim veseljem, iako mi je smrdila tada, a i do dana današnjeg ( ah, slatke uspomene) . U sljedeća 4 mjeseca se ništa značajnije u mojem pristupu nije promijenilo, količina živog kamenja i koralja se je povećavala, isparena voda se je i dalje nadolijevala, djelimične promjene su se radile jednomu 2 mjeseca (mislim da je to neki prosječan period ali nisam siguran), a jedina promjena je bila ta što sam počeo stavljati kalcij u zadnjih mjesec dana, bez da mjerim koliko ga u vodi uopće ima. Jednostavno frknem jednu žlicu svaki , recimo, drugi dan, kada se sjetim i to je to.... A zašto sam ga uopće počeo stavljati? Jer sam ga dobio... Pretpostavljam da ima ljudi iz gornje treće skupine koji će ove moje izjave veselo navoditi kao još jedan dokaz neozbiljnosti mene u pristupu akvaristici, jer osim što sam ubijao ribe eksperimentima, greškama u proračunu i nedostatkom vremena ( a i petkom sam ponekad viđen da jedem lignje, osliće i skuše-skandal) , sad , zamisli ti to- čak ni Ca ne mjerim u morskome … Moj reply- ljudi, hobi ne bi smio biti pretjerano ozbiljan, jer sam po sebi mora imati element opuštanja…No dobro, možda jednog dana i shvatite, meni je trebalo..evo skoro 8 godina da akvaristiku prestanem shvaćati ozbiljno, da maknem skoro sve što me nepotrebno opterećuje (nisam još gotov, naime, još imam viška stakla i opreme) i da se opustim skoro pa do kraja…Po zdravoj logici stvari i slatkovodnom iskustvu, ako sve funkcionira – ne čačkaj previše. Da se ne bi ovo pretvorilo u osobni obračun sa «spasiteljima akvaristike i zlostavljanih riba u rvata», koji su mi preko ovog , meni sve odbojnijeg medija-Interneta, zamalo ubili svo veselje hobija i druženja s ljudima (onim psihički normalnima i bez raznih financijskih interesa moram naglasiti) , prelazim na temu ovog teksta – kako sam pokrenuo svoj prvi morski akvarij nakon višegodišnje slatkovodne manije i potpunog nedostatka interesa za more…

Image

Stanje 10.5.2005, oko mjesec dana nakon uključivanja pumpe . U akvariju je 10 kila živog pijeska, malo C.taxifolie, 2 klauna koja sam morao uzet i jedan mrtvi kamen (kostur Tubipore). Skimmer je AquaMedic MiniFlotor, Biolife unutranji filter i Atman pumpa protoka 1800 l/h. Preljevi još nisu u funkciji. jer nisam nabavio bulk-ove.

Moje pripreme se mogu nazvati dugačkima, ali daleko od toga da su bile studiozne ili ozbiljne.. Negdje tamo davnih dana ljeta 2003 sam kupio 4 kile soli za boćate ribe tj.Toxotes chatareuse koje sam pobio neispravnim grijačem (nisam ga namjerno takvog stavio, moram napomenut za svaki slučaj ) pa je sol ostala… Dan- dva prije prelaza u 2004 kupio sam pumpu od 1800 l protoka koju sam podsvjesno namijenio za svoj budući morski akvarij, iako je glavni razlog kupnje bila jeftinoća… U 2 mjesecu 2005 sam naručio akvarij sa preljevima, prvu vodu zasolio sredinom trećeg mjeseca, krajem istog je stigao i akvarij, da bi početkom 4. voda završila u njemu i vrtila se još par tjedana, do dolaska prvog kamena, «živog» pijeska i Biolife unutarnjeg filtera… Zanimljiv vremenski raspon aktivnosti.. Brz sam za ne vjerovat.. Ali što se akvaristike tiče- a posebno morske- po meni brzina NIJE vrlina. Nitko ne može garantirati da će baš sve poći u krivo ako se pretjerano žuri, ali … ja sam ziheraš po tom pitanju…iako ne i po pitanju vlastite naobrazbe, najvjerojatnije zbog dugogodišnjeg slatkovodnog iskustva koje čovjeka ponekad bezrazložno čini previše sigurnim, da ne velim bahatim… Cijelo to vrijeme od soljenja do kamenja, jedina literatura koju sam pročitao bila je Sera knjižica, koju pak nisam ozbiljno shvatio jer je to , u biti, propagandni materijal, iako sam imao one 2 knjige s početka texta…


Osnovni postulat mi je bio - uz moju brzinu i čistu vodu, uspjeh ne može izostati…s naglaskom na čistu vodu.. Koliko sam iz priča i povremenih forum rasprava koje sam, moram priznati, preko volje čitao, shvatio - osnovna fora u morskoj akvaristici je oformiti sistem koji će razgrađivati baš sve otpadne tvari..Znači i nitrate , koje u slatkovodnoj troše biljke, ali opet, u većini slučajeva ne potpuno, te se s vremenom moraju raditi izmjene vode… U morskom akvariju nitrate razgrađuju bakterije u živom kamenju. Za one koji ne znaju, «živi kamen» je izraz za jako porozno morsko kamenje-najčešće skelete umrlih koralja- koje je puno morskog života , onog vidljivog kao što su koralji, alge, spužve, crvi, račići i onog nevidljivog koji je ono što čini osnovu zdravog akvarija, a to su aerobne i anaerobne bakterije. Razgradnja nepoželjnih dušikovih spojeva se tako odvija na površini kamenja, ali i u njegovoj dubini, bez prisustva kisika, gdje prije spomenuti neželjeni nitrat nestaje i omogućava nam (naravno uz još ponešto naše pažnje i brige) držanje i raznih beskralježnjaka i koralja koji ne podnose nitrate , čak ni u količinama koje su u slatkovodnoj akvaristici normalne, a za rast bilja i poželjne. Latinska imena ovih bakterija namjerno izostavljam jer iskaču iz duha ovog namjerno neozbiljnog teksta.

Image

Stanje 13.8.2005 Kamenje nabacano nakon preseljenja Stininog akvarija kod mene

Za ovu radnju je posebno važna i jaka cirkulacija, računamo je tako da zapreminu akvarija pomnožimo sa najmanje 10, pa sve do 20 i više. Znači, za akvarij od 200 litara potrebna je cirkulacija od najmanje 2000 litara na sat. Da ponovim-najmanje, a definitivno se preporuča više od toga. Ja imam ponešto više iako ne znam točno koliko, jer pumpa koja vraća vodu iz sumpa gubi na snazi s visinom, ali otprilike je protok oko 3500 L/h od pumpi u akvariju i oko 2000 litara povratno iz sumpa. Ok, da pređemo na tehniku, potreban je akvarij, po mogućnosti sa provrtima za odvod vode u tzv. sump, odnosno manji akvarij ili plastičnu kacu za zelje ili nešto, bilo što , samo da vodu drži, a što se stavlja obično ispod akvarija ( u ormarić npr.) i u koji stavljamo tehniku tipa protein skimmer, grijač, povratnu pumpu... Postoji mogućnost i slaganja sistema sa refugiumom, odnosno, posebnim akvarijem u sistemu u kojem možemo složiti, recimo, sistem filtracije dubokim slojem pijeska (deep sand bed) koji se još može kombinirati sa makroalgama, u koji se mogu stavljati razne živulje koje bi u glavnom akvariju postale hrana ili živulje koje proizvode hranu za glavni sitem i slično. Hej, mogućnosti filtracije u morskoj akvaristici su poprilične i koliko sam do sada shvatio , nema jedne „najbolje“ metode, ponekad se nekoliko metoda može udružiti u cilju poboljšavanja filtarcije i proširenja mogućnosti vašeg sistema i samo o Vama ovisi kako će na kraju izgledati vaša „kanta“...

Image

Stanje 20.8.2005, ubačeno još malo kamenja, svoje složio sa desne a Stinino sa lijeve strane, pustio u pogon sump sa vanjskim skimmerom, biolife još unutra, nije mi ga se dalo maknuti zbog kamenja koje se je naslanjalo na njega, a koje nisam imao voje preslagivati dok se Stina ne izjasni kada će slagati svoj akvarij.

O samim sistemima filtracije će se raspravljati u narednim člancima na sajtu, pa da ne duljim o tome ovdje dajem još samo jednu napomena- prilikom bušenja provrta pazite na veličinu rupe koju bušite..ukoliko stavite premalu rupu za svoju veličinu akvarija , ograničavate brzinu protoka vode, što može dovesti do naknadnih problema..Također gledajte i da bulk-head (plastični dio koji se stavlja u provrt te na koji se kasnije šarafe ili nastavljaju cijevi koje idu do sumpa-hrv.naziv ne znam) odgovara Vašoj rupi.. Ali opet, akvarij ni ne mora imati rupe ni provrte, uzmimo za primjer 200 litarski akvarij od Sipolovca, koji koristi živo kamenje, jak protok unutar akvarija, viseći (hang-on) skimmer i vanjski kanister filter za kemijsku filtraciju. Kemijska filtracija se obično sastoji od odstranjivača fosfata i aktivnog ugljena ( iako ima ljudi koji ga ne stavljaju na redovnoj bazi, već samo povremeno) i služi za otklanjanje spojeva koje sistem ne može otkloniti sam ili bi njihovim prirodnim otklanjanjem došlo do nama uvijek neželjenog efekta, tj.rasta algi. Krenimo dalje, nećete vjerovati- na silikon- prema iskustvima starijih morskih akvarista, pod crni se silikon ne uvlače koraljne-roza alge jer upija svu svjetlost, dok se pod prozirni uvlače, te se lagano šire..Znači-koristite crni.

Povratna pumpa mora biti jaka i pouzdana, tu nemojte štediti novac, kao ja, već dajte ponešto eurića više, za miran san, manju buku i dulji rad. Ne znam koliko je to bitno naglasiti, ali pumpa za morski mora imati keramičku osovinu rotora.. Zapamtiti i primjeniti. Grijač? Jager..U biti sad je Eheim/Jager. Nije plaćena reklama, nego činjenica. Najbolji, najprecizniji, najpouzdaniji. I ne toliko skuplji od nekog Xanxzi heating co.ltd grijača da si ne bi osigurali miran san...

Image

Stanje 30.10.2005 Stina odnio svoje kamenje, a ja krenuo u konačno slaganje aqua-scapea, liječenje kamenja koje sam donio s mora par tjedana ranije je pri kraju

Skimmer..po naški bi se reklo valjda pjenilica..Al to mi zvuči bezveze, pa ću i dalje pisati skimmer. O samom principu rada ne bih previše, jer je opisano u OVOM članku. U svakom slučaju zgodna spravica koja nije i apsolutno nužna u akvariju, ipak, meni se je od samog početka svidjela tzv.Berlin sistem filtracija koja mi se je činila kao prihvatljiva opcija sa najmanje kompliciranja i petljanja, a osnova nje su skimmer, živo kamenje i jak protok (i kalkwasser reaktori..ali..o tom potom), tako da nisam previše razmišljao kada se ukazala prilika da povoljno kupim jeftin,rabljeni H&S skimmer. Kao što sam spomenuo,drugi važan dio ovog sistema je živo kamenje.

Živo kamenje je živa zezancija. Ukoliko ga ronite iz mora treba ga liječiti, jer naravno da od sveg života u njemu dosta toga i ugine nakon vađenja iz mora, što zna biti naporno, skupo ako ste kontinentalac, jer morate miješati more da mijenjate vodu i smrdljivo podosta, ako radite ispravno...Ako radite pogrešno, smrdi do neba i natrag. Probao sam na oba i moj osobni izbor je treći – kupiti liječeno živo kamenje. Što naravno ima svoju veliku manu, a to je cijena. Koja je poprilična ako recimo kupujete tropsko, jer ga kod nas baš nema, pa treba ići van... Najbliže u Sloveniju, strpat ga u gepek u vreći, vozit doma što prije i nadati se da neće baš puno toga krepat od ono malo makro života što je ostalo na/u njemu. Ako već liječite, puno je bolja metoda – manje kamena u više vode, nego obrnuto (silom prilika, na žalost, odatle i smrdljivo iskustvo spomenuto par redaka iznad). Dodatan bonus - na kamenju ima često dosta algi i spužvi, koje će opterećivati vodu prilikom lječenja. Moj sistem čišćenja takvog kamenja se je sastojao od 2 kožne rukavice navučene jedna preko druge, bušilice podešene na najmanji broj okretaja i čelične četke kao nastavak na njoj, te duboke kante. Ovako sam skinuo sve nepoželjne stvari sa kamenja, ali je potreban oprez, strpljenje i malo prakse. Mislim također da u posudu u kojoj liječite kamenje nije loše staviti pokojeg ježinca da pojede ostatak algi, ili rakove samce za eventualne mesne ostatke, iako je to najbolje svaki dan usisavati (zato mi je akvarij bolja opcija od bačve). U svakom slučaju, u lječilištu vam treba jak protok, po mogućnosti skimmer i nikakvo svjetlo. Koja je razlika između Jadranskog i tropskog kamenja? Pa oko toga sam vidio nekih polemika, ali mislim da je dobar živi kamen- dobar živi kamen, bez obzira na porijeklo. Iako ja kao osoba sklona sitničavosti i biotopskim slatkovodnim akvarijima naginjem i biotopskom morskom kamenju. Pošto imam tropski akvarij naginjem na žalost skupom živom, Tonga kamenju i čim ću si moći priuštiti, jedan će akvarij imati samo tropsko kamenje, najviše zbog mogućnosti da mi iz njega izrastu razni koralji, zooanthusi, spužve, isplaze šareni tropski crvići i slične zgodne tropske živine - a do onda ću i dalje moliti prijatelje da izronjavaju Jadransko, koje se za sad jako dobro drži, a koliko sam čuo i vidio kod drugih morskih akvarista, jednako je dobro kao i tropsko, a od nekih vrsta tropskog i poprilično bolje..Samo nemojte očekivati da vam iz njega izraste neki koralj tipa euphyllia...Ali spužve...e to bi lako moglo...

Svjetlo – članak o SVJETLU možete pročitati u rubrici članci, a ja ću samo reći da ovakav akvarij kakav je na slici funkcionira na 4x40 W T8 lampama od početka... Sve raste polako, ali sigurno, iako moram reći da nisam skroz zadovoljan, jer bi ipak htio malo jača svjetla, da to sve ipak malo brže raste. Ali to je karakteristika akvarista općenito..Nikad niste zadovoljni onim što imate i uvijek trošite novac na nešto jače, modernije, bolje... Skup sport, ali čovjeka veseli. U svakom slučaju – može se imati morski akvarij (još jednom-vidi sliku) koji čisto pristojno izgleda i bez nekih turbo skupih sistema rasvjete, ali uzmite u obzir da u tom slučaju morate ograničiti listu želja što se koralja tiče. Ali naravno, ista je relacija i za biljke u slatkovodnoj. Nikakva mudrost i ništa novoga. Ovim svjetlom ne možete očekivati da će vam uspjevati zahtjevniji SPS koralji..Ali, hej, gledajte na to ovako- meki koralji lelujaju i akvarij je dinamičniji. I ovdje , kao i u životu, treba gledati na pozitivne aspekte vlastitih ograničenja, jer sa ovakvim akvarijem, osim što je dinamičniji iako ne nužno i kolorističniji i definitivno ne toliko zahtjevan, odnosno podoban kao materijal za hvaljenje pred drugim akvaristima (a nekima je, znam, to jako bitno), imate puno veće mogućnosti za napredak, odnosno maštanje o unapređenju samog sistema, izrade novog akvarija i slično, a to je vrlo bitan dio ovog hobija... Planovi, maštarije i sheme, projekti i nabava, razmjena ideja sa kolegama i konačno – podmirivanje minusa na tekućem računu, čine po meni najvažniji dio izrade akvarija. Ako plan krene loše, ako se sve dobro ne razradi, velike su šanse da će nam greška u proračunu pokvariti kasniji užitak. Da ne velim koliki je sav taj mentalni rad antistresni faktor koji nas opušta od svakodnevice.

Image

Stanje 22.12.2005, alga na zadnjoj stranici mi je počela polako ići na živce, nisam je dirao mjesecima, pustio sam je da živi (S.fasciatus također), a ona meni tako..cccccc...Odlika je pala, otišao sam Branku po njegovu Zebrasomu, posudba na određeno vrijeme, tj.dok ne pojede algetine

Zaključak za kraj? Pa evo, na slici je moj morski akvarij nakon 8 mjeseci i mogu reći da sam čisto zadovoljan. Više od pola tog vremena u njemu nije bilo ni dovoljno kamenja, ni puno koralja, jedan dobar dio vremena je služio kao utočište kamenju, koraljima i ribama od prijatelja, pa nisam mogao dobiti ovaj konačan oblik kojem sam težio, ali opet, dosta od tih riba i koralja je i ostalo kod mene, pa mi nije žao, tako da je ovaj konačni, željeni oblik dobio tek u zadnjih mjesec dana. U njemu su uglavnom meki koralji, te nekoliko LPS-ova (tvrdih koralja velikih polipa), čak i 3 vrste SPS-ova (tvrdih koralja malih polipa), od kojih je jedna vrsta stigla na Tonga živom kamenu (imam čak 3 kg istog) i anemona. Od riba su tu 3 A.occelarisa, 1 P.porphireus, S.fasciatus. Ono čime nisam zadovoljan je činjenica da nisam uspio preurediti podrum, te je akvarij na mjestu i na postolju koje ne odgovara, ali kada ga preselim na novu (buduću) stalažu, uz njega obavezno radim i refugium sa DSB-om i višim algama, da poboljšam filtraciju, povećam biološku raznolikost sistema nekim simbiotskim vezama ( pistol shrimp i watchmen gobi npr. mi padaju na pamet) i sve u svemu, da imam novu zanimaciju. Već sam napomenuo da volim planirati, iako mi treba malo više da se pokrenem i počnem raditi.

Općenito je dosta fame oko morske akvaristike kao skupe, zahtjevne, komplicirane i teške grane ovog našeg vodenog hobija. U principu sve ovisi o tome što želite... Ja bez problema mogu navesti preko nekoliko primjera ekstremno skupih slatkovodnih akvarija, drugim riječima – NE SMIJE se generalizirati (općenito u svemu, ne samo akvaristici), jer postoji pregršt načina, modela, stupnjeva i mogućnosti za slaganje bilo morskog bilo slatkovodnog akvarija. Ovaj moj je recimo jeftin morski akvarij, a stručno oko iskusnog morskog akvariste može odmah primjetiti da se ne radi o nekom zahtjevnom, kompliciranom sistemu, ali mi isto tako nitko ne može reći da nije lijep. U tome i je bit po meni. Ukoliko nemate novaca za skupe igračke od opreme, za podosta struje svaki mjesec ( o da, to nemojte zanemariti, izračunajte si samo recimo 500 W svaki sat, 12 sati dnevno, 30 dana mjesečno, 12 mjeseci u godini i dobiti ćete dodatan trošak za kućanstvo koji većini danas i nije zanemariv) , zadržite jednostavnost! I zadržite tu toliko potrebnu opuštajuću i hobističku komponentu akvaristike, bez strašnih ( u biti nepotrebnih, ali za hvaljenje vrlo bitnih) izraza, mjerenja, bubanja napamet strašnih imena i sistema i opušteno uživajte u svom akvariju. Zaista ne morate znati kako se točno zove svaki koralj, crv i riba u vašem sistemu, naravno latinski, sa po mogućnosti, znanjem cijelog porodičnog stabla. I bez obzira na moguće zazivanje lomača, moram reći , ipak se vrti (voda kroz pumpe) i ne morate biti ekspert (ha!) da složite lijepi i funkcionalni morski akvarij. Probajte i nećete požaliti. I molim Vas još jednom – opustite se i ne komplicirajte, odnosno- uživajte u hobiju.

Zadnje na forumu

  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    Pa ak propisno cikliraš akvarij ta kemija ti u principu niti ne treba....
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    23 Ožujak 2024
    A u tu vodu koja se mijenja dodam jos aquasafe i tetra safe start ili nista?
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    Postoji puno teorija. Ja osobno u toku cikliranja ne mijenjam vodu jer realno...
  • Odg: Pomoć! AQUASAFE
    22 Ožujak 2024
    A kolko puta treba mijenjati tijekom cikliranja? I koliko vode se mijenja?

Forum

Podržite nas!

Akvarij.NET je već 19 godina s Vama primarno zahvaljujući velikom broju volontera. Naš rad možete podržati i svojim donacijama koje će se koristiti za aktualne troškove servera, domena, licenci te planirane humanitarne akcije.

http://www.paypal.me/AkvarijNET

Donate

3PAzE2vhfNmWwYoQtRALYL2Mn3DUczc8i3

Facebook

Tko je online

Imamo 236 gostiju i nema članova online

Da bismo poboljšali Vaše iskustvo ova stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pristajete na njihovo korištenje.