Pallas, 1766

Ovaj „lažni koralj“ pripadnik je vrlo interesantne, a opet malo poznate grupe životinja – mahovnjaka. On je vrlo čest stanovnik Mediteranskog mora, iako se može pronaći i u pojedinim zonama istočnog Atlantika.
Njegov hrvatski naziv – lažni koralj – proizlazi iz činjenice da je ova vrsta, više od bilo koje druge vrste mahovnjaka, u niz slučajeva bio mijenjan za vrlo cijenjeni crveni koralj. Naime, izgled tijela vrste Myriapora truncata (lažni koralj) neodoljivo podsjeća na nekad vrlo česti Corallium rubrum (crveni koralj) koji je godinama bio izlovljavan, te se danas, iako pred izumiranjem ipak ne nalazi na listi zaštićenih morskih organizama u Jadranu.

Kao sesilni bentoski organizam lažni koralj živi pričvršćen za čvrsto morsko dno, a kao scijafilni organizam možemo ga pronaći u polusjeni, i to od plićeg područja (zasjenjenih mjesta ispod velikog kamenja i u livadama vrste Posidonia oceanica, te na ulazu u špilje) pa sve do dubina od 100 m.

M. truncata (sl.1) formira razgranate, žarko crveno-narančaste kolonije (vidi članak o mahovnjacima pod „more-sistematika“) izgrađene od CaCO3 koje mogu doseći i do 12 cm visine.

Što se tiče održavanja ove vrste u akvariju, bitno je znati da ona živi u čistom moru, ali ipak bogatom česticama u suspenziji kojima se, kao i svi ostali pripadnici grupe mahovnjaka hrani putem filtracije uz pomoć lovki (sl.2). Pod pojmom „čestice u suspenziji“ uglavnom podrazumijevamo razne planktonske organizme (biljne i životinjske), ličinke raznih životinja, bakterije i dr. Upravo je prehrana mahovnjaka jedan od glavnih razloga zašto ih je tako teško održati na životu duže vrijeme u akvariju. Za sve one koji pokleknu pred ljepotom ovih osjetljivih životinja te prihvate izazov ja bih predložila da im ponude menu kojim hrane ostale filtratorne organizme (spužve, koralje, školjke, polihete i sl.) u svojim malim kontroliranim morskim ekosustavima.

Osim toga većina mahovnjaka, pa tako i ova vrsta preferira područja sa srednje jakom strujom vode, podnosi temperature od 12 do 25 °C (ali bez naglih promjena), te pH oko 8. Kada govorimo o osvjetljenju, iako se radi o scijafilnim organizmima (preferiraju sjenu) oni navodno mogu najnormalnije živjeti i na dobro osvijetljenim područjima jer njihova scijafilnost, prema jednoj od najvjerojatnijih teorija, ne proizlazi iz negativnog utjecaja svjetlosti na tjelesnu fiziologiju, već iz problema kompeticije s algama za prostor (u kojoj brže rastuće alge redovito imaju prednost).

Razmnožavaju se pomoću jaja koja su u koloniji prisutna tijekom cijele godine, dok su ličinke i embriji primijećeni samo u veljači i ožujku - kada u svojem akvariju, ukoliko imate odgovarajuće uvjete, možete očekivati razvoj novih kolonija vrste Myriozoum truncatum.

Fotografije: Ivan Cvitković