Gery & Mahnert, 1986

Ova nam prekrasna tetra dolazi iz mirnih i tamnih voda Južne Amerike. Točnije iz rijeka Rio Negro i Rio Vaupes i njihovih pritoka. Dobila je ime po poznatom Njemačkom istraživaču i uvozniku Heiko Bleheru. Odlikuje se srebrenim tijelom, crvenom glavom i repom prošaranim sa bijelim i crnim trakama. Jedna je od najboljih jatašica, tj. te malene ribice uvjek plivaju u jatu i vrlo rijetko se neka jedinka izdvoji. Baš zbog te ih je odlike potrebno u akvariju imati barem 10-ak komada, naravno što ih je više to impresivnije izgledaju. Naročito se ističu na nekoj tamnoj pozadini ili ispred gustog visoko zasađenog bilja. Uglavnom se zadržavaju u srednjem djelu akvarija i to u prednjem planu.

Nije za početnike zbog osjetljivosti na parametre vode, a pogotovo na povišene nitrite i nitrate. Voli lagano kiselu i malo mekšu vodu i to će nam u takvim uvjetima pokazati prekrasnim crvenilom na glavi, a ukoliko parametri nisu kako treba crvena boja će biti manjeg intenziteta. Dodavanje treseta u filtraciju će pogodovati prirodnom tamnijem ugođaju i blago zakiseliti vodu. Iako ih se može držati u manjim akvarijima, do pravog izražaja dolaze ako su u akvariju od barem 100 cm, jer vole jurcati sa jedne na drugu stranu.

Svejed je, a u prirodi se najčešće hrani larvama insekata, dok u akvariju prihvaća sve vrste hrane. Ponudite joj što raznovrsniju prehranu (živa i suha hrana) i to što je moguće manje veličine i granulacije.

Mužjaci su mršaviji i izduženiji. Mrijest je u zatočeništvu moguć, ali nimalo lagan. Vodu treba omekšati na minimalno 4 dGH sa dosta niskim pH 5,5 -6 i povisiti temperaturu na 27°C. Prilikom mrijesta roditelji često pojedu ikru, stoga je dobro u mrijesnim akvarijima imati javansku mahovinu ili neku mrežicu kroz koju će ikra propadati tako da pohlepni roditelji ne mogu do nje. Nakon mrijesta treba roditelje izvaditi iz mrijesnog akvarija i za 30-40 sati bi se malci trebali izleći, a proplivati za 4 dana. Mlade hraniti infusoriom i artemijom.

Ova riba se često zamjenjuje sa dvjema vrlo sličnim vrstama Hemigrammus rhodostomus i Petitella georgiae. Razlika između H. bleheri i ove dvije vrste je u u par sitnih detalja. H. bleheri ima duži crveni dio glave, tj. crveno mu se proteže do iza škrga, dok kod P. georgiae ide samo do iza oka, a kod H. rhodostomusa do škrga, ali ne i preko škrga. Također H.bleheri nema bočnu traku koja se spaja sa središnjom crnom na repu. Na donjoj skici možete lako uočiti razlike između tih vrsta.

Skica: Elena&Davor