Divlji švertovi - podneblje

Divlji švertovi - podneblje

 


Muški švertovi su prepoznatljivi, po dugačkoj repnoj peraji u obliku mača (otuda ime) i gonopodijem, reproduktivnim organom živorotki, koji se nalazi duž donje strane tijela. Ženke nemaju produženu repnu peraju. Neke vrste dosežu maksimalnu dužinu do čak 15-ak cm. U prirodi se hrane kukcima i njihovim ličinkama, zooplanktonom pa čak i algama.

Podjela divljih švertova

Podjela divljih švertova

 


Poznajemo 28 identificiranih i opisanih vrsta švertova

Znanstveno ime - Englesko ime - Područje
Xiphophorus alvarezi - Chiapas swordtail - Srednja Amerika
Xiphophorus andersi - Spiketail platyfish - Srednja Amerika
Xiphophorus birchmanni - Sheepshead swordtail - Srednja Amerika
Xiphophorus clemenciae - Yellow swordtail - Sjeverna Amerika
Xiphophorus continens - Short-sword platyfish - Srednja Amerika
Xiphophorus cortezi - Delicate swordtail - Srednja Amerika
Xiphophorus couchianus - Monterrey platyfish - Sjeverna Amerika
Xiphophorus evelynae - Puebla platyfish - Srednja Amerika
Xiphophorus gordoni - Northern platyfish - Srednja Amerika
Xiphophorus hellerii - Green swordtail - Sjeverna i Srednja Amerika
Xiphophorus kallmani - Sjeverna Amerika
Xiphophorus kosszanderi - Srednja Amerika
Xiphophorus maculatus - Southern platyfish - Sjeverna i Srednja Amerika
Xiphophorus malinche - Highland swordtailSrednja Amerika
Xiphophorus mayae - Srednja Amerika
Xiphophorus meyeri - Marbled swordtail - Sjeverna Amerika
Xiphophorus milleri - Catemaco platyfish - Srednja Amerika
Xiphophorus mixei - Mixe swordtail - Sjeverna Amerika
Xiphophorus montezumae - Montezuma swordtail - Srednja Amerika
Xiphophorus monticolus - Southern mountain swordtail - Sjeverna Amerika
Xiphophorus multilineatus - Srednja Amerika
Xiphophorus nezahualcoyotl - Mountain swordatail (Nezzie) - Srednja Amerika
Xiphophorus nigrensis - Panuco swordtail - Srednja Amerika
Xiphophorus pygmaeus - Pygmy swordtail - Srednja Amerika
Xiphophorus roseni - Sjeverna Amerika
Xiphophorus signum - Srednja Amerika
Xiphophorus variatus - Variable platyfish - Sjeverna Amerika
Xiphophorus xiphidium - Swordtail platyfish - Sjeverna Amerika

 

Držanje u akvariju
Švert je miroljubiva riba, veselog karaktera koja voli gusto zabiljene akvarije sa puno prostora za plivanje. Gusto zasađeni akvariji su također pogodni i za skrivanje mladunaca od proždrljivih roditelja. Nemaju visoke prohtjeve, ali im se u akvariju može omogućiti kvalitetniji život ako se koristi voda srednje tvrdoće, temperature 22-25°C.
Nisu agresivni prema drugim vrstama riba pa su stoga pogodni za zajedničke akvarije iako veći mužjaci znaju pokazati jednu dozu agresivnosti koja se svede na kratku jurnjavu po akvariju koja uglavnom završi bez ozljeda. Što se tiče prehrane nisu izbirljivi. Listići, živa hrana, smrznute larve komaraca, biljna hrana – npr.spirulina listići…

 

Razmnožavanje
Mužjaci se udvaraju ženkama plesanjem oko njih i natjeravanjem po akvariju. Parenje je brzo i kratko, mužjak pliva uz ženku i dodirne je gonopodijem, te unese paketiće mliječi u nju. Ženke oplođenu ikru nose u sebi mjesec dana, a noseća ženka može se prepoznati po širokom i tamnijem trbuhu. Pred samo izbacivanje ženka se napuni vodom pa tako možemo prepoznati kada će uslijediti izbacivanje. Također se može primjetiti da ju i mužjak tih trenutaka opet obilazi. Mladunčad izlazi iz majke u obliku sićušne loptice, koja pada na dno i tu se rasklupča, a zatim brzo juri prema površini kako bi riblji mjehur napunili zrakom. Sve vrste roda Xiphophorus imaju visoku mogućnost razmnožavanja, koja varira s veličinom matične ženke. Velike ženke mogu dati i do 120 mladih u jednome izbačaju, a jednom oplođena ženka u sebi čuva paketiće mliječi dovoljne za 4-5 samooplodnji godišnje.
Ženka je sposobna sama odrediti kada je najbolji trenutak za izbačaj i da li uopće ima potrebe izbaciti mlade pa se tako može dogoditi da jajašca jednostavno apsorbira u organizam. To se često zna dogoditi kada se promijeni mužjak koji oplođuje. Oplođena jajašca jednostavno odbaci ili apsorbira da bi napravila mjesta za mliječ novog mužjaka.
Švertovi nisu baš najbolji roditelji pa će nerijetko jesti svoju mladunčad. Gusto zasađen akvarij je neophodan za opstanak mladih. Vodeno bilje je u toj ulozi učinkovitije od plastičnih mrijestilica, koje ženku mogu istraumatizirati.
Ako već moramo majku stavljati u plastičnu kotilicu ili pak mrežasti “vrtić” onda je najbolje da je kotilica što veća sa puno vodenog bilja (npr. Najas guadalupensis – guppy grass) ili napravimo akvarij u akvariju sa rešetkastim dnom u koji izdvojimo ženke pred izbačaj. Male tek izbačene ribice imaju vremena pobjeći od majke kroz otvoreno dno akvarija ili se sakriti u travi kroz koju majka otežano pliva.
Male tek izbačene švertove je ispočetka nabolje hraniti sa artemijom te postepeno prelaziti na drugu hranu, sitne smrvljene listiće ili granule za mlađ.
Danšnji varijeteti švertova u akvarijima su nastali međusobnim križanjem i visokom selekcijom poštujući uzgajivačka pravila. Osim po bojama, razlikuju se i po oblicima tijela; obični, hifin (simpson), lyra (lirasti),…
Crveni, Crveni simpson (hifin), Wagtail, Albino lyra kohaku Kohaku showa, Crveno bijeli (Peppermint), Marlboro, Alpha, Crni, Žuti


Zanimljivosti o švertovima
Švert je jedna od zanimljivijih riba u svijetu akvaristike. Čak toliko zanimljiva i usko povezana sa ljudima da su je na teksaškom sveučilištu dvadesetih godina prošlog stoljeća počeli detaljnije proučavati u svrhu liječenja melanoma kod ljudi.

Razvoj melanoma kod švertova

Razvoj melanoma kod švertova

Naime američki biolog Dr. Myron Gordon i njemački biolozi Haussler i Kosswig su primjetili da se u međusobnom križanju vrsta, osobito Platija i Šverta, razvijaju stanice tumora koje su vizualno slične stanicama malignih melanoma kod ljudi. Pratili su i usporedili nastanak tih tumora sa stanicama pigmenta kod Platija tj. uzorkom boje koja se sastoji od crnih mrlja na leđnoj peraji. Genetska istraživanja su pokazala da su melanomi razvijeni kod hibrida zamijenili regulatorni gen sa oblicima koji ne mogu kontrolirati proliferaciju pigmentnih stanica. Ovaj životinjski model je bio jedan od prvih koji dokazuju da su neke vrste raka naslijedne. Nakon 65 godina, ove ribe se još uvijek koriste u istraživanju raka u SAD-u, Njemačkoj, Kanadi i Japanu.

 

Uz dozvolu preuzeto sa:

https://www.facebook.com/svertarij/

Fotografije korištene u tekstu, a za koje nije naveden autor, su preuzete sa www.txstate.edu, www.fishbase.org